Procesualnost porodične transformacije i refleksivnost aktera – dijadna perspektiva
Članak u časopisu (Objavljena verzija)
Metapodaci
Prikaz svih podataka o dokumentuApstrakt
Rad je proizašao iz interpretacije drugog dela rezultata zasnovane teorije na intervjuima i posmatranjima 30 parova (60 muškaraca i žena) iz Beograda, u okviru istraživanja na temi Politike roditeljstva, iz 2013/14, pri Institutu za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta u Beogradu. Primenjeni metododološki individualizam i u ovom radu imao je za cilj da opiše specifičnost i različitost toka promena u kritičkoj tački prelaza (nakon rođenja deteta). Da bi se on postigao, obe autorke su nezavisno proučile celokupnu iskustvenu evidenciju, a onda su konsenzualno izabrale tri para. Izdvojeni parovi su specifični zbog različitog i naročitog odnosa: prema socijalnom stresu (porodičnoj krizi koja prati bračno porodičnu transformaciju), zatim prema vrednosnim i ponašajnim modelima porodica porekla i najzad, po načinima adaptacije i konsolidacije nove grupe. Dodeljena su im simbolička imena koja koncizno, doduše provizorno, opisuju njihove dominantne bihejvioralne modele: 'inteligencija',... 'stratezi' i 'defetisti'. Kod sva tri para poklapaju se objektivna sociološka merila i njihove subjektivne definicije životne situacije, tako da oni pripadaju srednjem ili nižem srednjem sloju. U cilju interpretacije rezultata kontruisale smo jedinice analize - semantičke šeme (nodove) i njihove uže poddimenzije (kodove), koje smo popunjavale konketnim definicijama sitaucije parova. Interpretacija svakog pojedinačnog para prati i komparativna analiza sličnosti i razlika u njihovim osećanjima, delanjima i akcionom potencijalu. Osnovna ideja nam je i ovde bila da pokažemo u kojoj meri parovi kritički preispituju sebe, svoje životne zajednice, kakav je njihov odnos prema sadašnjosti i budućnosti, da li postavljaju jasne ciljeve u smislu napredovanja i kakve su im strategije delovanja. Cilj nam je bio da procenimo u kojoj meri parovi uspevaju da uspostave kontrolu nad sobom i socijalnim okruženjem, da li ponavljaju ili prave otklon u odnosu na porodicu porekla i kakvo je subjektivno značenje u slučaju raskida sa prošlošću. Smatrale smo da time partneri pokazuju i svoje lične i grupne kapacitete za promenom, odgovornom i aktivnom socijalnom participacijom, u stalno menjajućem okruženju.
Ključne reči:
Socijalni stres / tri para / procesualnost / tačka prelaza / refleksivna biografijaIzvor:
Sociologija, 2014, 56, 4, 445-457Izdavač:
- Beograd : Sociološko udruženje Srbije i Crne Gore
- Beograd : Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet, Institut za sociološka istraživanja
Finansiranje / projekti:
- Izazovi nove društvene integracije u Srbiji: koncepti i akteri (RS-MESTD-Basic Research (BR or ON)-179035)
Kolekcije
Institucija/grupa
Geografski fakultetTY - JOUR AU - Bobić, Mirjana AU - Stanojević, Milena PY - 2014 UR - http://gery.gef.bg.ac.rs/handle/123456789/1543 AB - Rad je proizašao iz interpretacije drugog dela rezultata zasnovane teorije na intervjuima i posmatranjima 30 parova (60 muškaraca i žena) iz Beograda, u okviru istraživanja na temi Politike roditeljstva, iz 2013/14, pri Institutu za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta u Beogradu. Primenjeni metododološki individualizam i u ovom radu imao je za cilj da opiše specifičnost i različitost toka promena u kritičkoj tački prelaza (nakon rođenja deteta). Da bi se on postigao, obe autorke su nezavisno proučile celokupnu iskustvenu evidenciju, a onda su konsenzualno izabrale tri para. Izdvojeni parovi su specifični zbog različitog i naročitog odnosa: prema socijalnom stresu (porodičnoj krizi koja prati bračno porodičnu transformaciju), zatim prema vrednosnim i ponašajnim modelima porodica porekla i najzad, po načinima adaptacije i konsolidacije nove grupe. Dodeljena su im simbolička imena koja koncizno, doduše provizorno, opisuju njihove dominantne bihejvioralne modele: 'inteligencija', 'stratezi' i 'defetisti'. Kod sva tri para poklapaju se objektivna sociološka merila i njihove subjektivne definicije životne situacije, tako da oni pripadaju srednjem ili nižem srednjem sloju. U cilju interpretacije rezultata kontruisale smo jedinice analize - semantičke šeme (nodove) i njihove uže poddimenzije (kodove), koje smo popunjavale konketnim definicijama sitaucije parova. Interpretacija svakog pojedinačnog para prati i komparativna analiza sličnosti i razlika u njihovim osećanjima, delanjima i akcionom potencijalu. Osnovna ideja nam je i ovde bila da pokažemo u kojoj meri parovi kritički preispituju sebe, svoje životne zajednice, kakav je njihov odnos prema sadašnjosti i budućnosti, da li postavljaju jasne ciljeve u smislu napredovanja i kakve su im strategije delovanja. Cilj nam je bio da procenimo u kojoj meri parovi uspevaju da uspostave kontrolu nad sobom i socijalnim okruženjem, da li ponavljaju ili prave otklon u odnosu na porodicu porekla i kakvo je subjektivno značenje u slučaju raskida sa prošlošću. Smatrale smo da time partneri pokazuju i svoje lične i grupne kapacitete za promenom, odgovornom i aktivnom socijalnom participacijom, u stalno menjajućem okruženju. PB - Beograd : Sociološko udruženje Srbije i Crne Gore PB - Beograd : Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet, Institut za sociološka istraživanja T2 - Sociologija T1 - Procesualnost porodične transformacije i refleksivnost aktera – dijadna perspektiva VL - 56 IS - 4 SP - 445 EP - 457 DO - 10.2298/SOC1404445B ER -
@article{ author = "Bobić, Mirjana and Stanojević, Milena", year = "2014", abstract = "Rad je proizašao iz interpretacije drugog dela rezultata zasnovane teorije na intervjuima i posmatranjima 30 parova (60 muškaraca i žena) iz Beograda, u okviru istraživanja na temi Politike roditeljstva, iz 2013/14, pri Institutu za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta u Beogradu. Primenjeni metododološki individualizam i u ovom radu imao je za cilj da opiše specifičnost i različitost toka promena u kritičkoj tački prelaza (nakon rođenja deteta). Da bi se on postigao, obe autorke su nezavisno proučile celokupnu iskustvenu evidenciju, a onda su konsenzualno izabrale tri para. Izdvojeni parovi su specifični zbog različitog i naročitog odnosa: prema socijalnom stresu (porodičnoj krizi koja prati bračno porodičnu transformaciju), zatim prema vrednosnim i ponašajnim modelima porodica porekla i najzad, po načinima adaptacije i konsolidacije nove grupe. Dodeljena su im simbolička imena koja koncizno, doduše provizorno, opisuju njihove dominantne bihejvioralne modele: 'inteligencija', 'stratezi' i 'defetisti'. Kod sva tri para poklapaju se objektivna sociološka merila i njihove subjektivne definicije životne situacije, tako da oni pripadaju srednjem ili nižem srednjem sloju. U cilju interpretacije rezultata kontruisale smo jedinice analize - semantičke šeme (nodove) i njihove uže poddimenzije (kodove), koje smo popunjavale konketnim definicijama sitaucije parova. Interpretacija svakog pojedinačnog para prati i komparativna analiza sličnosti i razlika u njihovim osećanjima, delanjima i akcionom potencijalu. Osnovna ideja nam je i ovde bila da pokažemo u kojoj meri parovi kritički preispituju sebe, svoje životne zajednice, kakav je njihov odnos prema sadašnjosti i budućnosti, da li postavljaju jasne ciljeve u smislu napredovanja i kakve su im strategije delovanja. Cilj nam je bio da procenimo u kojoj meri parovi uspevaju da uspostave kontrolu nad sobom i socijalnim okruženjem, da li ponavljaju ili prave otklon u odnosu na porodicu porekla i kakvo je subjektivno značenje u slučaju raskida sa prošlošću. Smatrale smo da time partneri pokazuju i svoje lične i grupne kapacitete za promenom, odgovornom i aktivnom socijalnom participacijom, u stalno menjajućem okruženju.", publisher = "Beograd : Sociološko udruženje Srbije i Crne Gore, Beograd : Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet, Institut za sociološka istraživanja", journal = "Sociologija", title = "Procesualnost porodične transformacije i refleksivnost aktera – dijadna perspektiva", volume = "56", number = "4", pages = "445-457", doi = "10.2298/SOC1404445B" }
Bobić, M.,& Stanojević, M.. (2014). Procesualnost porodične transformacije i refleksivnost aktera – dijadna perspektiva. in Sociologija Beograd : Sociološko udruženje Srbije i Crne Gore., 56(4), 445-457. https://doi.org/10.2298/SOC1404445B
Bobić M, Stanojević M. Procesualnost porodične transformacije i refleksivnost aktera – dijadna perspektiva. in Sociologija. 2014;56(4):445-457. doi:10.2298/SOC1404445B .
Bobić, Mirjana, Stanojević, Milena, "Procesualnost porodične transformacije i refleksivnost aktera – dijadna perspektiva" in Sociologija, 56, no. 4 (2014):445-457, https://doi.org/10.2298/SOC1404445B . .