Приказ основних података о документу

dc.creatorBobić, Mirjana
dc.creatorStanojević, Milena
dc.date.accessioned2023-11-10T09:05:09Z
dc.date.available2023-11-10T09:05:09Z
dc.date.issued2014
dc.identifier.issn0038-0318
dc.identifier.urihttp://gery.gef.bg.ac.rs/handle/123456789/1543
dc.description.abstractRad je proizašao iz interpretacije drugog dela rezultata zasnovane teorije na intervjuima i posmatranjima 30 parova (60 muškaraca i žena) iz Beograda, u okviru istraživanja na temi Politike roditeljstva, iz 2013/14, pri Institutu za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta u Beogradu. Primenjeni metododološki individualizam i u ovom radu imao je za cilj da opiše specifičnost i različitost toka promena u kritičkoj tački prelaza (nakon rođenja deteta). Da bi se on postigao, obe autorke su nezavisno proučile celokupnu iskustvenu evidenciju, a onda su konsenzualno izabrale tri para. Izdvojeni parovi su specifični zbog različitog i naročitog odnosa: prema socijalnom stresu (porodičnoj krizi koja prati bračno porodičnu transformaciju), zatim prema vrednosnim i ponašajnim modelima porodica porekla i najzad, po načinima adaptacije i konsolidacije nove grupe. Dodeljena su im simbolička imena koja koncizno, doduše provizorno, opisuju njihove dominantne bihejvioralne modele: 'inteligencija', 'stratezi' i 'defetisti'. Kod sva tri para poklapaju se objektivna sociološka merila i njihove subjektivne definicije životne situacije, tako da oni pripadaju srednjem ili nižem srednjem sloju. U cilju interpretacije rezultata kontruisale smo jedinice analize - semantičke šeme (nodove) i njihove uže poddimenzije (kodove), koje smo popunjavale konketnim definicijama sitaucije parova. Interpretacija svakog pojedinačnog para prati i komparativna analiza sličnosti i razlika u njihovim osećanjima, delanjima i akcionom potencijalu. Osnovna ideja nam je i ovde bila da pokažemo u kojoj meri parovi kritički preispituju sebe, svoje životne zajednice, kakav je njihov odnos prema sadašnjosti i budućnosti, da li postavljaju jasne ciljeve u smislu napredovanja i kakve su im strategije delovanja. Cilj nam je bio da procenimo u kojoj meri parovi uspevaju da uspostave kontrolu nad sobom i socijalnim okruženjem, da li ponavljaju ili prave otklon u odnosu na porodicu porekla i kakvo je subjektivno značenje u slučaju raskida sa prošlošću. Smatrale smo da time partneri pokazuju i svoje lične i grupne kapacitete za promenom, odgovornom i aktivnom socijalnom participacijom, u stalno menjajućem okruženju.sr
dc.language.isosrsr
dc.publisherBeograd : Sociološko udruženje Srbije i Crne Goresr
dc.publisherBeograd : Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet, Institut za sociološka istraživanjasr
dc.relationinfo:eu-repo/grantAgreement/MESTD/Basic Research (BR or ON)/179035/RS//sr
dc.rightsopenAccesssr
dc.rights.urihttps://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/
dc.sourceSociologijasr
dc.subjectSocijalni stressr
dc.subjecttri parasr
dc.subjectprocesualnostsr
dc.subjecttačka prelazasr
dc.subjectrefleksivna biografijasr
dc.titleProcesualnost porodične transformacije i refleksivnost aktera – dijadna perspektivasr
dc.typearticlesr
dc.rights.licenseBY-NCsr
dc.citation.volume56
dc.citation.issue4
dc.citation.spage445
dc.citation.epage457
dc.citation.rankM24
dc.identifier.doi10.2298/SOC1404445B
dc.identifier.scopus2-s2.0-84920374398
dc.identifier.fulltexthttp://gery.gef.bg.ac.rs/bitstream/id/3286/bitstream_3286.pdf
dc.type.versionpublishedVersionsr


Документи

Thumbnail

Овај документ се појављује у следећим колекцијама

Приказ основних података о документу