Industry and urban development of Belgrade
Industrija i urbani razvoj Beograda
Abstract
Industrija u Beogradu u svom začetku u XIX veku i do Prvog svetskog rata bila je veliki nosilac modernizacije i najviše je uticala na urbani razvoj. Iako je tek 5% ukupnog stanovništva radilo neposredno u industriji, ti efekti su bili veoma značajni. Između dva svetska rata grad je utrostručio broj stanovnika (320.000 - 1940), administrativno se spojio sa Zemunom (1934), industrija je enormno ojačala, što je međusobno (industrijalizacija - urbanizacija) imalo veliku pozitivnu interakciju. Posle Drugog svetskog rata industrija iz određenih, pre svega političkih razloga, napreduje sporo do otprilike 1960. godine. No, grad se dotle već širi na Novi Beograd i sada već fizički potpuno spaja sa Zemunom. Enormni rast industrije počinje šezdesetih, a grad se sve ubrzanije širi. Zaposlenost u industriji sada se po svim stratifikacionim pokazateljima stručno podiže (više kvalifikovanih i visokokvalifikovanih, kao i neproizvodnih zanimanja u okviru industrije). Iako je po oslobođenju Beograd kao ...administrativni centar povećao broj zaposlenih u administraciji i neproizvodnim delatnostima, rast industrije 60-tih i 70-tih predstavlja najvažniji razvojni faktor u rastu i urbanizaciji Beograda. No, od početka 80-tih, kao i u svim visokorazvijenim područjima imamo rast zaposlenih i značaj tercijarnog sektora i ekslokaciju industrije, pogotovo prljave van grada. Taj proces još traje na putu za postindustrijsko društvo, no industrija će sigurno ostati važna grana privrede, uz potrebu njenog prestrukturiranja i prilagođavanju urbanom i suburbanom životu. To znači diferencijaciju industrije na onu koja je manje ili više pogodna za rad u urbanoj (manji zagađivači, buka, prostor, voda, resursi, visokokvalifikovana radna snaga) ili suburbanoj sredini. To nije samo zadatak urbanista gradskih struktura, već se mora razmatrati na nivou makroekonomije i čitavog društva u celini.
Source:
Industrija, 2001, 27, 1-4, 87-94Publisher:
- Ekonomski institut, Beograd
Collections
Institution/Community
Geografski fakultetTY - JOUR AU - Petrović, Dragan PY - 2001 UR - https://gery.gef.bg.ac.rs/handle/123456789/39 AB - Industrija u Beogradu u svom začetku u XIX veku i do Prvog svetskog rata bila je veliki nosilac modernizacije i najviše je uticala na urbani razvoj. Iako je tek 5% ukupnog stanovništva radilo neposredno u industriji, ti efekti su bili veoma značajni. Između dva svetska rata grad je utrostručio broj stanovnika (320.000 - 1940), administrativno se spojio sa Zemunom (1934), industrija je enormno ojačala, što je međusobno (industrijalizacija - urbanizacija) imalo veliku pozitivnu interakciju. Posle Drugog svetskog rata industrija iz određenih, pre svega političkih razloga, napreduje sporo do otprilike 1960. godine. No, grad se dotle već širi na Novi Beograd i sada već fizički potpuno spaja sa Zemunom. Enormni rast industrije počinje šezdesetih, a grad se sve ubrzanije širi. Zaposlenost u industriji sada se po svim stratifikacionim pokazateljima stručno podiže (više kvalifikovanih i visokokvalifikovanih, kao i neproizvodnih zanimanja u okviru industrije). Iako je po oslobođenju Beograd kao administrativni centar povećao broj zaposlenih u administraciji i neproizvodnim delatnostima, rast industrije 60-tih i 70-tih predstavlja najvažniji razvojni faktor u rastu i urbanizaciji Beograda. No, od početka 80-tih, kao i u svim visokorazvijenim područjima imamo rast zaposlenih i značaj tercijarnog sektora i ekslokaciju industrije, pogotovo prljave van grada. Taj proces još traje na putu za postindustrijsko društvo, no industrija će sigurno ostati važna grana privrede, uz potrebu njenog prestrukturiranja i prilagođavanju urbanom i suburbanom životu. To znači diferencijaciju industrije na onu koja je manje ili više pogodna za rad u urbanoj (manji zagađivači, buka, prostor, voda, resursi, visokokvalifikovana radna snaga) ili suburbanoj sredini. To nije samo zadatak urbanista gradskih struktura, već se mora razmatrati na nivou makroekonomije i čitavog društva u celini. PB - Ekonomski institut, Beograd T2 - Industrija T1 - Industry and urban development of Belgrade T1 - Industrija i urbani razvoj Beograda VL - 27 IS - 1-4 SP - 87 EP - 94 UR - conv_39 ER -
@article{ author = "Petrović, Dragan", year = "2001", abstract = "Industrija u Beogradu u svom začetku u XIX veku i do Prvog svetskog rata bila je veliki nosilac modernizacije i najviše je uticala na urbani razvoj. Iako je tek 5% ukupnog stanovništva radilo neposredno u industriji, ti efekti su bili veoma značajni. Između dva svetska rata grad je utrostručio broj stanovnika (320.000 - 1940), administrativno se spojio sa Zemunom (1934), industrija je enormno ojačala, što je međusobno (industrijalizacija - urbanizacija) imalo veliku pozitivnu interakciju. Posle Drugog svetskog rata industrija iz određenih, pre svega političkih razloga, napreduje sporo do otprilike 1960. godine. No, grad se dotle već širi na Novi Beograd i sada već fizički potpuno spaja sa Zemunom. Enormni rast industrije počinje šezdesetih, a grad se sve ubrzanije širi. Zaposlenost u industriji sada se po svim stratifikacionim pokazateljima stručno podiže (više kvalifikovanih i visokokvalifikovanih, kao i neproizvodnih zanimanja u okviru industrije). Iako je po oslobođenju Beograd kao administrativni centar povećao broj zaposlenih u administraciji i neproizvodnim delatnostima, rast industrije 60-tih i 70-tih predstavlja najvažniji razvojni faktor u rastu i urbanizaciji Beograda. No, od početka 80-tih, kao i u svim visokorazvijenim područjima imamo rast zaposlenih i značaj tercijarnog sektora i ekslokaciju industrije, pogotovo prljave van grada. Taj proces još traje na putu za postindustrijsko društvo, no industrija će sigurno ostati važna grana privrede, uz potrebu njenog prestrukturiranja i prilagođavanju urbanom i suburbanom životu. To znači diferencijaciju industrije na onu koja je manje ili više pogodna za rad u urbanoj (manji zagađivači, buka, prostor, voda, resursi, visokokvalifikovana radna snaga) ili suburbanoj sredini. To nije samo zadatak urbanista gradskih struktura, već se mora razmatrati na nivou makroekonomije i čitavog društva u celini.", publisher = "Ekonomski institut, Beograd", journal = "Industrija", title = "Industry and urban development of Belgrade, Industrija i urbani razvoj Beograda", volume = "27", number = "1-4", pages = "87-94", url = "conv_39" }
Petrović, D.. (2001). Industry and urban development of Belgrade. in Industrija Ekonomski institut, Beograd., 27(1-4), 87-94. conv_39
Petrović D. Industry and urban development of Belgrade. in Industrija. 2001;27(1-4):87-94. conv_39 .
Petrović, Dragan, "Industry and urban development of Belgrade" in Industrija, 27, no. 1-4 (2001):87-94, conv_39 .