GERY - Faculty of Geography Repository
University of Belgrade - Faculty of Geography
    • English
    • Serbian (Cyrillic)
    • Serbian (Latin)
  • English 
    • English
    • Serbian (Cyrillic)
    • Serbian (Latin)
  • Login
View Item 
  •   GERY
  • Geografski fakultet
  • Radovi istraživača
  • View Item
  •   GERY
  • Geografski fakultet
  • Radovi istraživača
  • View Item
JavaScript is disabled for your browser. Some features of this site may not work without it.

Industry and urban development of Belgrade

Industrija i urbani razvoj Beograda

Thumbnail
2001
37.pdf (124.8Kb)
Authors
Petrović, Dragan
Article (Published version)
Metadata
Show full item record
Abstract
Industrija u Beogradu u svom začetku u XIX veku i do Prvog svetskog rata bila je veliki nosilac modernizacije i najviše je uticala na urbani razvoj. Iako je tek 5% ukupnog stanovništva radilo neposredno u industriji, ti efekti su bili veoma značajni. Između dva svetska rata grad je utrostručio broj stanovnika (320.000 - 1940), administrativno se spojio sa Zemunom (1934), industrija je enormno ojačala, što je međusobno (industrijalizacija - urbanizacija) imalo veliku pozitivnu interakciju. Posle Drugog svetskog rata industrija iz određenih, pre svega političkih razloga, napreduje sporo do otprilike 1960. godine. No, grad se dotle već širi na Novi Beograd i sada već fizički potpuno spaja sa Zemunom. Enormni rast industrije počinje šezdesetih, a grad se sve ubrzanije širi. Zaposlenost u industriji sada se po svim stratifikacionim pokazateljima stručno podiže (više kvalifikovanih i visokokvalifikovanih, kao i neproizvodnih zanimanja u okviru industrije). Iako je po oslobođenju Beograd kao ...administrativni centar povećao broj zaposlenih u administraciji i neproizvodnim delatnostima, rast industrije 60-tih i 70-tih predstavlja najvažniji razvojni faktor u rastu i urbanizaciji Beograda. No, od početka 80-tih, kao i u svim visokorazvijenim područjima imamo rast zaposlenih i značaj tercijarnog sektora i ekslokaciju industrije, pogotovo prljave van grada. Taj proces još traje na putu za postindustrijsko društvo, no industrija će sigurno ostati važna grana privrede, uz potrebu njenog prestrukturiranja i prilagođavanju urbanom i suburbanom životu. To znači diferencijaciju industrije na onu koja je manje ili više pogodna za rad u urbanoj (manji zagađivači, buka, prostor, voda, resursi, visokokvalifikovana radna snaga) ili suburbanoj sredini. To nije samo zadatak urbanista gradskih struktura, već se mora razmatrati na nivou makroekonomije i čitavog društva u celini.

Source:
Industrija, 2001, 27, 1-4, 87-94
Publisher:
  • Ekonomski institut, Beograd

ISSN: 0350-0373

[ Google Scholar ]
URI
https://gery.gef.bg.ac.rs/handle/123456789/39
Collections
  • Radovi istraživača
Institution/Community
Geografski fakultet
TY  - JOUR
AU  - Petrović, Dragan
PY  - 2001
UR  - https://gery.gef.bg.ac.rs/handle/123456789/39
AB  - Industrija u Beogradu u svom začetku u XIX veku i do Prvog svetskog rata bila je veliki nosilac modernizacije i najviše je uticala na urbani razvoj. Iako je tek 5% ukupnog stanovništva radilo neposredno u industriji, ti efekti su bili veoma značajni. Između dva svetska rata grad je utrostručio broj stanovnika (320.000 - 1940), administrativno se spojio sa Zemunom (1934), industrija je enormno ojačala, što je međusobno (industrijalizacija - urbanizacija) imalo veliku pozitivnu interakciju. Posle Drugog svetskog rata industrija iz određenih, pre svega političkih razloga, napreduje sporo do otprilike 1960. godine. No, grad se dotle već širi na Novi Beograd i sada već fizički potpuno spaja sa Zemunom. Enormni rast industrije počinje šezdesetih, a grad se sve ubrzanije širi. Zaposlenost u industriji sada se po svim stratifikacionim pokazateljima stručno podiže (više kvalifikovanih i visokokvalifikovanih, kao i neproizvodnih zanimanja u okviru industrije). Iako je po oslobođenju Beograd kao administrativni centar povećao broj zaposlenih u administraciji i neproizvodnim delatnostima, rast industrije 60-tih i 70-tih predstavlja najvažniji razvojni faktor u rastu i urbanizaciji Beograda. No, od početka 80-tih, kao i u svim visokorazvijenim područjima imamo rast zaposlenih i značaj tercijarnog sektora i ekslokaciju industrije, pogotovo prljave van grada. Taj proces još traje na putu za postindustrijsko društvo, no industrija će sigurno ostati važna grana privrede, uz potrebu njenog prestrukturiranja i prilagođavanju urbanom i suburbanom životu. To znači diferencijaciju industrije na onu koja je manje ili više pogodna za rad u urbanoj (manji zagađivači, buka, prostor, voda, resursi, visokokvalifikovana radna snaga) ili suburbanoj sredini. To nije samo zadatak urbanista gradskih struktura, već se mora razmatrati na nivou makroekonomije i čitavog društva u celini.
PB  - Ekonomski institut, Beograd
T2  - Industrija
T1  - Industry and urban development of Belgrade
T1  - Industrija i urbani razvoj Beograda
VL  - 27
IS  - 1-4
SP  - 87
EP  - 94
UR  - conv_39
ER  - 
@article{
author = "Petrović, Dragan",
year = "2001",
abstract = "Industrija u Beogradu u svom začetku u XIX veku i do Prvog svetskog rata bila je veliki nosilac modernizacije i najviše je uticala na urbani razvoj. Iako je tek 5% ukupnog stanovništva radilo neposredno u industriji, ti efekti su bili veoma značajni. Između dva svetska rata grad je utrostručio broj stanovnika (320.000 - 1940), administrativno se spojio sa Zemunom (1934), industrija je enormno ojačala, što je međusobno (industrijalizacija - urbanizacija) imalo veliku pozitivnu interakciju. Posle Drugog svetskog rata industrija iz određenih, pre svega političkih razloga, napreduje sporo do otprilike 1960. godine. No, grad se dotle već širi na Novi Beograd i sada već fizički potpuno spaja sa Zemunom. Enormni rast industrije počinje šezdesetih, a grad se sve ubrzanije širi. Zaposlenost u industriji sada se po svim stratifikacionim pokazateljima stručno podiže (više kvalifikovanih i visokokvalifikovanih, kao i neproizvodnih zanimanja u okviru industrije). Iako je po oslobođenju Beograd kao administrativni centar povećao broj zaposlenih u administraciji i neproizvodnim delatnostima, rast industrije 60-tih i 70-tih predstavlja najvažniji razvojni faktor u rastu i urbanizaciji Beograda. No, od početka 80-tih, kao i u svim visokorazvijenim područjima imamo rast zaposlenih i značaj tercijarnog sektora i ekslokaciju industrije, pogotovo prljave van grada. Taj proces još traje na putu za postindustrijsko društvo, no industrija će sigurno ostati važna grana privrede, uz potrebu njenog prestrukturiranja i prilagođavanju urbanom i suburbanom životu. To znači diferencijaciju industrije na onu koja je manje ili više pogodna za rad u urbanoj (manji zagađivači, buka, prostor, voda, resursi, visokokvalifikovana radna snaga) ili suburbanoj sredini. To nije samo zadatak urbanista gradskih struktura, već se mora razmatrati na nivou makroekonomije i čitavog društva u celini.",
publisher = "Ekonomski institut, Beograd",
journal = "Industrija",
title = "Industry and urban development of Belgrade, Industrija i urbani razvoj Beograda",
volume = "27",
number = "1-4",
pages = "87-94",
url = "conv_39"
}
Petrović, D.. (2001). Industry and urban development of Belgrade. in Industrija
Ekonomski institut, Beograd., 27(1-4), 87-94.
conv_39
Petrović D. Industry and urban development of Belgrade. in Industrija. 2001;27(1-4):87-94.
conv_39 .
Petrović, Dragan, "Industry and urban development of Belgrade" in Industrija, 27, no. 1-4 (2001):87-94,
conv_39 .

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About GERY - GEography RepositoRY | Send Feedback

OpenAIRERCUB
 

 

All of DSpaceInstitutions/communitiesAuthorsTitlesSubjectsThis institutionAuthorsTitlesSubjects

Statistics

View Usage Statistics

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About GERY - GEography RepositoRY | Send Feedback

OpenAIRERCUB