Приказ основних података о документу

dc.creatorŠantić, Danica
dc.date.accessioned2021-09-24T15:14:13Z
dc.date.available2021-09-24T15:14:13Z
dc.date.issued2007
dc.identifier.issn0351-0050
dc.identifier.urihttps://gery.gef.bg.ac.rs/handle/123456789/194
dc.description.abstractTeorija populacionog optimuma je stara koliko i ljudsko društvo. Vekovima je bila jedno od glavnih tema koje su okupirale naučnike različitih profila i interesovanja, poput Konfučija, Platona, Aristotela, Makijavelija, Rusoa, Maltusa i dr. Približavanje krajnjim granicama sposobnosti planete, tj. njenih prirodnih sistema da izdrže porast broja stanovnika je pitanje koje je intenzivirano nakon II sv. rata. Tada su uočeni trendovi u razvoju stanovništva sveta bez presedana u čitavoj istoriji. Od 1960. do 1999. g. broj stanovnika u svetu se udvostručio, s tim što je došlo do velikih razlika u demografskoj dinamici i strukturi između razvijenih država i država u razvoju. S tim u vezi se javljaju i novi pravci u sagledavanju ove problematike, o čemu će u ovom radu biti govora.sr
dc.publisherBeograd : Srpsko geografsko društvo
dc.rightsopenAccess
dc.sourceGlobus
dc.subjectstanovništvosr
dc.subjectoptimumsr
dc.subjectresursisr
dc.subjectMaltussr
dc.titleTeorija populacionog optimumasr
dc.typearticle
dc.rights.licenseARR
dcterms.abstractШантић, Даница; Теорија популационог оптимума; Теорија популационог оптимума;
dc.citation.volume38
dc.citation.issue32
dc.citation.spage91
dc.citation.epage102
dc.citation.other38(32): 91-102
dc.identifier.fulltexthttps://gery.gef.bg.ac.rs/bitstream/id/167/192.pdf
dc.identifier.rcubhttps://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_194
dc.type.versionpublishedVersion


Документи

Thumbnail

Овај документ се појављује у следећим колекцијама

Приказ основних података о документу