Turističko-geografski aspekt životne sredine
Abstract
U procesu izučavanja razvija turizma, posebno na planu formiranja turističkih potreba, nauka je defi nisala dve vrste prostora: morbidni i sanatogeni. Po pravilu turističke potrebe, naročito rekreativne, zdravstvene i izletničke, formiraju se na prostoru ugroženih osnovnih životnih uslova, posebno vode, klime i vegetacije. Iste se razrešavaju u prostoru izvorne ili dobro očuvane i zaštićene prirode i kulturnog nasleđa u njoj. Iz toga se može izvesti zaključak da ukoliko su razlike između morbidnih i sanatogenih prostora veće, utoliko su turistička kretanja masovnija i učestalija. Naravno, za sveukupni razvoj privrede i poboljšanja uslova života, bez obzira na turizam, razlike između prvih i drugih ne treba povećavati, već životnu sredinu štititi i unapređivati uvek, svuda i na najbolji mogući način. Turizam i zaštita prostora moraju se tretiratai ne parcijalno i povremeno, već jedinstveno, komplementarno i na duži rok, jer razvoj jedne katagorije na račun druge vodi produblji...vanju nesklada i narušavanju osnovnih, vekovima uspostavljanih, biotskih i abiotskih, ekoloških odnosa i procesa.
Keywords:
Turizam / nauka / voda / klima / vegetacija / životna sredina / prostor / privredaSource:
Zbornik radova Dvanaestog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Planska i normativna zaštita prostora i životne sredine", Novi Pazar, 2023, 77-88Publisher:
- Beograd : Asocijacija prostornih planera Srbije
- Beograd : Univerzitet u Beogradu - Geografski fakultet
Funding / projects:
- Ministry of Science, Technological Development and Innovation of the Republic of Serbia, institutional funding - 200091 (University of Belgrade, Faculty of Geography) (RS-MESTD-inst-2020-200091)
Collections
Institution/Community
Geografski fakultetTY - CONF AU - Stanković, Stevan M. PY - 2023 UR - http://gery.gef.bg.ac.rs/handle/123456789/1568 AB - U procesu izučavanja razvija turizma, posebno na planu formiranja turističkih potreba, nauka je defi nisala dve vrste prostora: morbidni i sanatogeni. Po pravilu turističke potrebe, naročito rekreativne, zdravstvene i izletničke, formiraju se na prostoru ugroženih osnovnih životnih uslova, posebno vode, klime i vegetacije. Iste se razrešavaju u prostoru izvorne ili dobro očuvane i zaštićene prirode i kulturnog nasleđa u njoj. Iz toga se može izvesti zaključak da ukoliko su razlike između morbidnih i sanatogenih prostora veće, utoliko su turistička kretanja masovnija i učestalija. Naravno, za sveukupni razvoj privrede i poboljšanja uslova života, bez obzira na turizam, razlike između prvih i drugih ne treba povećavati, već životnu sredinu štititi i unapređivati uvek, svuda i na najbolji mogući način. Turizam i zaštita prostora moraju se tretiratai ne parcijalno i povremeno, već jedinstveno, komplementarno i na duži rok, jer razvoj jedne katagorije na račun druge vodi produbljivanju nesklada i narušavanju osnovnih, vekovima uspostavljanih, biotskih i abiotskih, ekoloških odnosa i procesa. PB - Beograd : Asocijacija prostornih planera Srbije PB - Beograd : Univerzitet u Beogradu - Geografski fakultet C3 - Zbornik radova Dvanaestog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Planska i normativna zaštita prostora i životne sredine", Novi Pazar T1 - Turističko-geografski aspekt životne sredine SP - 77 EP - 88 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1568 ER -
@conference{ author = "Stanković, Stevan M.", year = "2023", abstract = "U procesu izučavanja razvija turizma, posebno na planu formiranja turističkih potreba, nauka je defi nisala dve vrste prostora: morbidni i sanatogeni. Po pravilu turističke potrebe, naročito rekreativne, zdravstvene i izletničke, formiraju se na prostoru ugroženih osnovnih životnih uslova, posebno vode, klime i vegetacije. Iste se razrešavaju u prostoru izvorne ili dobro očuvane i zaštićene prirode i kulturnog nasleđa u njoj. Iz toga se može izvesti zaključak da ukoliko su razlike između morbidnih i sanatogenih prostora veće, utoliko su turistička kretanja masovnija i učestalija. Naravno, za sveukupni razvoj privrede i poboljšanja uslova života, bez obzira na turizam, razlike između prvih i drugih ne treba povećavati, već životnu sredinu štititi i unapređivati uvek, svuda i na najbolji mogući način. Turizam i zaštita prostora moraju se tretiratai ne parcijalno i povremeno, već jedinstveno, komplementarno i na duži rok, jer razvoj jedne katagorije na račun druge vodi produbljivanju nesklada i narušavanju osnovnih, vekovima uspostavljanih, biotskih i abiotskih, ekoloških odnosa i procesa.", publisher = "Beograd : Asocijacija prostornih planera Srbije, Beograd : Univerzitet u Beogradu - Geografski fakultet", journal = "Zbornik radova Dvanaestog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Planska i normativna zaštita prostora i životne sredine", Novi Pazar", title = "Turističko-geografski aspekt životne sredine", pages = "77-88", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1568" }
Stanković, S. M.. (2023). Turističko-geografski aspekt životne sredine. in Zbornik radova Dvanaestog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Planska i normativna zaštita prostora i životne sredine", Novi Pazar Beograd : Asocijacija prostornih planera Srbije., 77-88. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1568
Stanković SM. Turističko-geografski aspekt životne sredine. in Zbornik radova Dvanaestog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Planska i normativna zaštita prostora i životne sredine", Novi Pazar. 2023;:77-88. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1568 .
Stanković, Stevan M., "Turističko-geografski aspekt životne sredine" in Zbornik radova Dvanaestog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Planska i normativna zaštita prostora i životne sredine", Novi Pazar (2023):77-88, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1568 .