Prelaz iz braka u roditeljstvo: diskursi i prakse – dijadna perspektiva
Transition from marriage into parenthood: Discourses and practice: Dyadic perspective
2014
Preuzimanje 🢃
Članak u časopisu (Objavljena verzija)
Metapodaci
Prikaz svih podataka o dokumentuApstrakt
Rad je proizašao iz zasnovane teorije („grounded theory”) na osnovu intervjua i posmatranja 30 parova (60 muškaraca i žena), u okviru istraživanja na temi Politike roditeljstva, iz 2013/14. pri Institutu za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta u Beogradu. Primenjeni metododološki individualizam imao je cilj da uspostavi konceptualizaciju različitih modela odnosa parova u kritičkoj tački prelaza iz faze konjugalne dijade u roditeljstvo. Prvo smo detaljno proučile celokupnu empirijsku evidenciju, koja nam je ukazala na svu raznovrsnost strategija parova tokom njihovog prelaza kroz tri glavne faze porodične promene: pre rađanja (pripremnu), rađanje (glavna faza) i nakon rađanja (rekonstituisanje porodice). Iskristalisala su nam se tri para, kao veoma specifična zbog naročitog odnosa prema bračno porodičnoj krizi koja prati transformaciju. Dodelili smo im simboličke grupne nazive koji koncizno ukazuju na njihov dominantan bihejvioralni model. Prve smo nazvale „inteligencijom”, dru...ge, „stratezima”, a treće „defetistima”. Različito od većine domaćih kvalitativnih istraživanja odnosno studija slučaja, ovde su sve tri životne priče analizirane integralno. U tekstu se postepeno i celovitom analizom narativa parova razotkrivaju životni događaji i socijalno biografski kontekst. Prethodni uvid u celinu prikupljene empirijske evidencije omogućio nam je da konstruišemo jedinice analize – semantičke šeme (nodove) i njihove uže poddimenzije (kodove), koje smo potom ispunjavali konkretnim definicijama sitaucije svakog para. Interpretaciju svakog pojedinačnog para prati i komparativna analiza sličnosti i razlika u njihovim osećanjima, delanjima i akcionom potencijalu. Osnovna ideja nam je bila da pokažemo u kojoj meri parovi kritički preispituju sebe, svoga partnera, brak, životnu situaciju, kakav je njihov odnos prema sadašnjosti i budućnosti, da li postavljaju jasne ciljeve u smislu napredovanja i kakve su im u tom smislu eventualne strategije. Takođe, želele smo da procenimo u kojoj meri uspevaju da uspostave kontrolu nad sobom i socijalnim okruženjem tokom socijalnog stresa koji prati promenu kao i da planiraju svoje biografije. Smatrale smo da time partneri zapravo otkrivaju i svoje lične i grupne kapacitete za promenom, odnosno aktivnijom socijalnom integracijom u stalno menjajućem okruženju, što je, čini se, zakasnela, ali nužna individualna strategija, kada je reč o globalnoj, drugoj modernizaciji.
Ključne reči:
Prelaz od braka ka roditeljstvu / zasnovana teorija / tačka prelaza / kontrola / konceptualizacija / tri slučajaIzvor:
Sociologija, 2014, 56, 4, 427-444Izdavač:
- Beograd : Sociološko udruženje Srbije i Crne Gore
- Beograd : Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet, Institut za sociološka istraživanja
Finansiranje / projekti:
- Izazovi nove društvene integracije u Srbiji: koncepti i akteri (RS-MESTD-Basic Research (BR or ON)-179035)
Kolekcije
Institucija/grupa
Geografski fakultetTY - JOUR AU - Bobić, Mirjana AU - Stanojević, Milena PY - 2014 UR - http://gery.gef.bg.ac.rs/handle/123456789/1540 AB - Rad je proizašao iz zasnovane teorije („grounded theory”) na osnovu intervjua i posmatranja 30 parova (60 muškaraca i žena), u okviru istraživanja na temi Politike roditeljstva, iz 2013/14. pri Institutu za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta u Beogradu. Primenjeni metododološki individualizam imao je cilj da uspostavi konceptualizaciju različitih modela odnosa parova u kritičkoj tački prelaza iz faze konjugalne dijade u roditeljstvo. Prvo smo detaljno proučile celokupnu empirijsku evidenciju, koja nam je ukazala na svu raznovrsnost strategija parova tokom njihovog prelaza kroz tri glavne faze porodične promene: pre rađanja (pripremnu), rađanje (glavna faza) i nakon rađanja (rekonstituisanje porodice). Iskristalisala su nam se tri para, kao veoma specifična zbog naročitog odnosa prema bračno porodičnoj krizi koja prati transformaciju. Dodelili smo im simboličke grupne nazive koji koncizno ukazuju na njihov dominantan bihejvioralni model. Prve smo nazvale „inteligencijom”, druge, „stratezima”, a treće „defetistima”. Različito od većine domaćih kvalitativnih istraživanja odnosno studija slučaja, ovde su sve tri životne priče analizirane integralno. U tekstu se postepeno i celovitom analizom narativa parova razotkrivaju životni događaji i socijalno biografski kontekst. Prethodni uvid u celinu prikupljene empirijske evidencije omogućio nam je da konstruišemo jedinice analize – semantičke šeme (nodove) i njihove uže poddimenzije (kodove), koje smo potom ispunjavali konkretnim definicijama sitaucije svakog para. Interpretaciju svakog pojedinačnog para prati i komparativna analiza sličnosti i razlika u njihovim osećanjima, delanjima i akcionom potencijalu. Osnovna ideja nam je bila da pokažemo u kojoj meri parovi kritički preispituju sebe, svoga partnera, brak, životnu situaciju, kakav je njihov odnos prema sadašnjosti i budućnosti, da li postavljaju jasne ciljeve u smislu napredovanja i kakve su im u tom smislu eventualne strategije. Takođe, želele smo da procenimo u kojoj meri uspevaju da uspostave kontrolu nad sobom i socijalnim okruženjem tokom socijalnog stresa koji prati promenu kao i da planiraju svoje biografije. Smatrale smo da time partneri zapravo otkrivaju i svoje lične i grupne kapacitete za promenom, odnosno aktivnijom socijalnom integracijom u stalno menjajućem okruženju, što je, čini se, zakasnela, ali nužna individualna strategija, kada je reč o globalnoj, drugoj modernizaciji. PB - Beograd : Sociološko udruženje Srbije i Crne Gore PB - Beograd : Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet, Institut za sociološka istraživanja T2 - Sociologija T1 - Prelaz iz braka u roditeljstvo: diskursi i prakse – dijadna perspektiva T1 - Transition from marriage into parenthood: Discourses and practice: Dyadic perspective VL - 56 IS - 4 SP - 427 EP - 444 DO - 10.2298/SOC1404427B ER -
@article{ author = "Bobić, Mirjana and Stanojević, Milena", year = "2014", abstract = "Rad je proizašao iz zasnovane teorije („grounded theory”) na osnovu intervjua i posmatranja 30 parova (60 muškaraca i žena), u okviru istraživanja na temi Politike roditeljstva, iz 2013/14. pri Institutu za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta u Beogradu. Primenjeni metododološki individualizam imao je cilj da uspostavi konceptualizaciju različitih modela odnosa parova u kritičkoj tački prelaza iz faze konjugalne dijade u roditeljstvo. Prvo smo detaljno proučile celokupnu empirijsku evidenciju, koja nam je ukazala na svu raznovrsnost strategija parova tokom njihovog prelaza kroz tri glavne faze porodične promene: pre rađanja (pripremnu), rađanje (glavna faza) i nakon rađanja (rekonstituisanje porodice). Iskristalisala su nam se tri para, kao veoma specifična zbog naročitog odnosa prema bračno porodičnoj krizi koja prati transformaciju. Dodelili smo im simboličke grupne nazive koji koncizno ukazuju na njihov dominantan bihejvioralni model. Prve smo nazvale „inteligencijom”, druge, „stratezima”, a treće „defetistima”. Različito od većine domaćih kvalitativnih istraživanja odnosno studija slučaja, ovde su sve tri životne priče analizirane integralno. U tekstu se postepeno i celovitom analizom narativa parova razotkrivaju životni događaji i socijalno biografski kontekst. Prethodni uvid u celinu prikupljene empirijske evidencije omogućio nam je da konstruišemo jedinice analize – semantičke šeme (nodove) i njihove uže poddimenzije (kodove), koje smo potom ispunjavali konkretnim definicijama sitaucije svakog para. Interpretaciju svakog pojedinačnog para prati i komparativna analiza sličnosti i razlika u njihovim osećanjima, delanjima i akcionom potencijalu. Osnovna ideja nam je bila da pokažemo u kojoj meri parovi kritički preispituju sebe, svoga partnera, brak, životnu situaciju, kakav je njihov odnos prema sadašnjosti i budućnosti, da li postavljaju jasne ciljeve u smislu napredovanja i kakve su im u tom smislu eventualne strategije. Takođe, želele smo da procenimo u kojoj meri uspevaju da uspostave kontrolu nad sobom i socijalnim okruženjem tokom socijalnog stresa koji prati promenu kao i da planiraju svoje biografije. Smatrale smo da time partneri zapravo otkrivaju i svoje lične i grupne kapacitete za promenom, odnosno aktivnijom socijalnom integracijom u stalno menjajućem okruženju, što je, čini se, zakasnela, ali nužna individualna strategija, kada je reč o globalnoj, drugoj modernizaciji.", publisher = "Beograd : Sociološko udruženje Srbije i Crne Gore, Beograd : Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet, Institut za sociološka istraživanja", journal = "Sociologija", title = "Prelaz iz braka u roditeljstvo: diskursi i prakse – dijadna perspektiva, Transition from marriage into parenthood: Discourses and practice: Dyadic perspective", volume = "56", number = "4", pages = "427-444", doi = "10.2298/SOC1404427B" }
Bobić, M.,& Stanojević, M.. (2014). Prelaz iz braka u roditeljstvo: diskursi i prakse – dijadna perspektiva. in Sociologija Beograd : Sociološko udruženje Srbije i Crne Gore., 56(4), 427-444. https://doi.org/10.2298/SOC1404427B
Bobić M, Stanojević M. Prelaz iz braka u roditeljstvo: diskursi i prakse – dijadna perspektiva. in Sociologija. 2014;56(4):427-444. doi:10.2298/SOC1404427B .
Bobić, Mirjana, Stanojević, Milena, "Prelaz iz braka u roditeljstvo: diskursi i prakse – dijadna perspektiva" in Sociologija, 56, no. 4 (2014):427-444, https://doi.org/10.2298/SOC1404427B . .