Prostorna organizacija i razvoj turizma u Toplici: železnička pruga kao potencijalni turistički itinerer

Abstract

U periodu tranzicije došlo je do stagnacije i propadanja industrije kao dominantne privredne delatnosti u Topličkom okrugu. Početkom XXI veka, privredni razvoj okruga, strateški se oslanja na uslužne delatnosti, pre svega turizam, od kojeg se očekuje da multiplikativnim efektima podstakne razvoj ovog, nedovoljno razvijenog okruga, i omogući egzistenciju malobrojnom stanovništvu. Neravnomerni raspored turističkih lokaliteta, zona i aktivnosti na prostoru okruga, odnosno koncentracija istih na prostoru Kuršumlije, zahteva unapređenje prostorne organizacije turizma u cilju alokacije turista i uravnoteženog razvoja okruga. Hipoteza rada je da prostorna grupacija turističkih lokaliteta uz železničku prugu Prokuplje-Kuršumlija-Merdare i turistička atraktivnost pruge, omogućavaju formiranje kombinovanog turističkog itinerera i razvoj novih oblika turizma. Potencijalni Toplički turistički itinerer povezao bi zonu okružnog centra Prokuplja i brda Hisar sa turističkom zonom Radan-Kosanica-Đavolja varoš, što bi omogućilo celovit obilazak okruga. U cilju potvrđivanja hipoteze, u radu su opisane i prikazane sve turističke vrednosti železničke pruge i turističkih punktova (lokaliteta) u njenoj zoni. Prostornom analizom ukazano je na stepen koncentracije/grupacije turističkih punktova i zona u neposrednoj zoni pruge, što omogućava njihovo kombinovanje, povezivanje i formiranje turističkog itinerera. Kako je danas prostorna organizacija turizma značajan segment ukupnog privrednog razvoja, predložen je koncept prostorne organizacije turizma, zasnovan na formiranom turističkom itinereru. Ovako koncipirana prostorna organizacija turizma, doprinela bi očuvanju prirode i životne sredine usled smanjenja koncentracije turista u samo jednoj zoni.