Ekološki indeks kao instrument adaptacije Beograda na klimatske promene
Autori
Mitić Radulović, AnaLukić, Milica
Simić, Ana
Ostala autorstva
Šećerov, VelimirĐorđević, Dejan S.
Radosavljević, Zoran
Jeftić, Marija R.
Konferencijski prilog (Objavljena verzija)
Metapodaci
Prikaz svih podataka o dokumentuApstrakt
Izgradnja u Beogradu značajno je intenzivirana poslednjih godina: od 2016. do 2020. godine broj godišnje izgrađenih stanova porastao je za 70%, godišnja vrednost izvedenih građevinskih radova porasla je 105%, a broj godišnje izgrađenih metara kvadratnih visokogradnje porastao je za čak 350%. Najintenzivnije se gradi u teritorijalno najmanjim, centralnim gradskim opštinama: na Vračaru, Savskom vencu i Starom gradu, gde je postojeća gusina izgradnje velika, a gde su zelene površine nedovoljno zastupljene i neravnomerno raspoređene, te je ranjivost na posledice klimatskih promena značajna. Kao odgovor na ovaj izazov predlaže se razmatranje ekološkog indeksa - složenog urbanističkog pokazatelja, čija se zadata vrednost postiže kombinacijom različitih ekoloških urbanističkih parametara (kao što su površine zelenila u direktnom kontaktu sa tlom, poluporozne površine, raznolikost vegetacije, broj i kvalitet posađenog drveća, površine ozelenjenog krova ili ozelenjenog zida...), od kojih svaki ...ima svoju “vrednost” (utvrđen težinski faktor). Planiranjem, projektovanjem i izvođenjem ovakvih površina, odnosno elemenata zelene infrastrukture na nivou parcele, značajno se doprinosi ekološkom i termalnom komforu pri svakoj novoj izgradnji. Zato je važno razmotriti kojim mehanizmima se ekološki indeks može uvesti u proces planiranja, odnosno kako bi se mogao bliže odrediti i upotrebiti u Generalnom Urbanističkom Planu Beograda do 2041. godine, te u Planu Generalne Regulacije građevinskog područja Beograda.
Ključne reči:
ekološki indeks / urbanističko planiranje / Beograd / klimatske promene / adaptacijaIzvor:
Zbornik radova Devetog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Lokalna samouprava u planiranju i uređenju prostora i naselja", Veliko Gradište, 2022, 123-130Izdavač:
- Beograd : Asocijacija prostornih planera Srbije
- Beograd : Univerzitet u Beogradu - Geografski fakultet
Finansiranje / projekti:
- Ministarstvo nauke, tehnološkog razvoja i inovacija Republike Srbije, institucionalno finansiranje - 200091 (Univerzitet u Beogradu, Geografski fakultet) (RS-MESTD-inst-2020-200091)
Kolekcije
Institucija/grupa
Geografski fakultetTY - CONF AU - Mitić Radulović, Ana AU - Lukić, Milica AU - Simić, Ana PY - 2022 UR - http://gery.gef.bg.ac.rs/handle/123456789/1372 AB - Izgradnja u Beogradu značajno je intenzivirana poslednjih godina: od 2016. do 2020. godine broj godišnje izgrađenih stanova porastao je za 70%, godišnja vrednost izvedenih građevinskih radova porasla je 105%, a broj godišnje izgrađenih metara kvadratnih visokogradnje porastao je za čak 350%. Najintenzivnije se gradi u teritorijalno najmanjim, centralnim gradskim opštinama: na Vračaru, Savskom vencu i Starom gradu, gde je postojeća gusina izgradnje velika, a gde su zelene površine nedovoljno zastupljene i neravnomerno raspoređene, te je ranjivost na posledice klimatskih promena značajna. Kao odgovor na ovaj izazov predlaže se razmatranje ekološkog indeksa - složenog urbanističkog pokazatelja, čija se zadata vrednost postiže kombinacijom različitih ekoloških urbanističkih parametara (kao što su površine zelenila u direktnom kontaktu sa tlom, poluporozne površine, raznolikost vegetacije, broj i kvalitet posađenog drveća, površine ozelenjenog krova ili ozelenjenog zida...), od kojih svaki ima svoju “vrednost” (utvrđen težinski faktor). Planiranjem, projektovanjem i izvođenjem ovakvih površina, odnosno elemenata zelene infrastrukture na nivou parcele, značajno se doprinosi ekološkom i termalnom komforu pri svakoj novoj izgradnji. Zato je važno razmotriti kojim mehanizmima se ekološki indeks može uvesti u proces planiranja, odnosno kako bi se mogao bliže odrediti i upotrebiti u Generalnom Urbanističkom Planu Beograda do 2041. godine, te u Planu Generalne Regulacije građevinskog područja Beograda. PB - Beograd : Asocijacija prostornih planera Srbije PB - Beograd : Univerzitet u Beogradu - Geografski fakultet C3 - Zbornik radova Devetog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Lokalna samouprava u planiranju i uređenju prostora i naselja", Veliko Gradište T1 - Ekološki indeks kao instrument adaptacije Beograda na klimatske promene SP - 123 EP - 130 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1372 ER -
@conference{ author = "Mitić Radulović, Ana and Lukić, Milica and Simić, Ana", year = "2022", abstract = "Izgradnja u Beogradu značajno je intenzivirana poslednjih godina: od 2016. do 2020. godine broj godišnje izgrađenih stanova porastao je za 70%, godišnja vrednost izvedenih građevinskih radova porasla je 105%, a broj godišnje izgrađenih metara kvadratnih visokogradnje porastao je za čak 350%. Najintenzivnije se gradi u teritorijalno najmanjim, centralnim gradskim opštinama: na Vračaru, Savskom vencu i Starom gradu, gde je postojeća gusina izgradnje velika, a gde su zelene površine nedovoljno zastupljene i neravnomerno raspoređene, te je ranjivost na posledice klimatskih promena značajna. Kao odgovor na ovaj izazov predlaže se razmatranje ekološkog indeksa - složenog urbanističkog pokazatelja, čija se zadata vrednost postiže kombinacijom različitih ekoloških urbanističkih parametara (kao što su površine zelenila u direktnom kontaktu sa tlom, poluporozne površine, raznolikost vegetacije, broj i kvalitet posađenog drveća, površine ozelenjenog krova ili ozelenjenog zida...), od kojih svaki ima svoju “vrednost” (utvrđen težinski faktor). Planiranjem, projektovanjem i izvođenjem ovakvih površina, odnosno elemenata zelene infrastrukture na nivou parcele, značajno se doprinosi ekološkom i termalnom komforu pri svakoj novoj izgradnji. Zato je važno razmotriti kojim mehanizmima se ekološki indeks može uvesti u proces planiranja, odnosno kako bi se mogao bliže odrediti i upotrebiti u Generalnom Urbanističkom Planu Beograda do 2041. godine, te u Planu Generalne Regulacije građevinskog područja Beograda.", publisher = "Beograd : Asocijacija prostornih planera Srbije, Beograd : Univerzitet u Beogradu - Geografski fakultet", journal = "Zbornik radova Devetog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Lokalna samouprava u planiranju i uređenju prostora i naselja", Veliko Gradište", title = "Ekološki indeks kao instrument adaptacije Beograda na klimatske promene", pages = "123-130", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1372" }
Mitić Radulović, A., Lukić, M.,& Simić, A.. (2022). Ekološki indeks kao instrument adaptacije Beograda na klimatske promene. in Zbornik radova Devetog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Lokalna samouprava u planiranju i uređenju prostora i naselja", Veliko Gradište Beograd : Asocijacija prostornih planera Srbije., 123-130. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1372
Mitić Radulović A, Lukić M, Simić A. Ekološki indeks kao instrument adaptacije Beograda na klimatske promene. in Zbornik radova Devetog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Lokalna samouprava u planiranju i uređenju prostora i naselja", Veliko Gradište. 2022;:123-130. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1372 .
Mitić Radulović, Ana, Lukić, Milica, Simić, Ana, "Ekološki indeks kao instrument adaptacije Beograda na klimatske promene" in Zbornik radova Devetog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Lokalna samouprava u planiranju i uređenju prostora i naselja", Veliko Gradište (2022):123-130, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1372 .