Revitalizacija naselja zaštićenih planinskih prostora Srbije
Аутори
Milinčić, MiroljubMihajlović, Ljiljana
Petrović, Dragan
Durlević, Uroš
Milinčić, Uroš
Остала ауторства
Šećerov, VelimirĐorđević, Dejan S.
Radosavljević, Zoran
Jeftić, Marija R.
Конференцијски прилог (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Prostor Srbije duže od pola veka karakteriše proces izrazite socio-ekonomske i ekološke
polarizacije. Ovaj obrazac je zastupljen od lokalnog, preko regionalnog do nacionalnog nivoa.
Planinske prostore karakteriše relativna očuvanost ekoloških, na jednoj strani i devastacija socio-
ekonomskih resursa i uslova, na drugoj. Zato je zaštita životne sredine i prostora tokom proteklog
vremena najčešće bila usmerena prema ekološki očuvanim planinskim teritorijama. Međutim,
vremenom je ova zaštita postala nova determinanta ograničenja njihovog socio-ekonomskog razvoja.
Ova nova spoljna funkcija i nametnuta ekološka ograničenja dodatno redukuju razvojni kapacitet ovih
teritorija i njihovih naselja. Osim nekoliko primera očuvanja i podizanja gornje granice privrednih i
naseobinskih aktivnosti (turistički centri) planinske prostore Srbije dominantno karakteriše socio-
ekonomski zastoj i nazadovanje, a sve češće i populacioni i naseobinski slom. Niska koncentracija,
disperznost i smanjena... vitalnost stanovništva i naselja dodatno otežavajaju i poskupljuju održavanje i
opremanje infrastrukture na ovim prostorima. Ovakve tendencije vode uvećanju nevalorizovanih
potencijala (prirodnih i socijanih) nacionalne teritorije. Vremenom razvojne disproporcije mogu
postati ograničavajući faktor realizacije drugih strateških ciljeva egzistencije i razvoja države. Zato
socio-ekonomsku obnovu ovih prostora, sa težištem na revitalizaciji naselja, treba shvatiti kao potrebu da se recentno stanje sanira a razvojni tokovi usmere u pravcu najmanjih ukupnih negativnih efekata.
Кључне речи:
seoska naselja / zaštićeni prostor / Srbija / planinske teritorije / problemi razvojaИзвор:
Zbornik radova Devetog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Lokalna samouprava u planiranju i uređenju prostora i naselja", Veliko Gradište, 2022, 217-224Издавач:
- Beograd : Asocijacija prostornih planera Srbije
- Beograd : Univerzitet u Beogradu - Geografski fakultet
Финансирање / пројекти:
- Министарство науке, технолошког развоја и иновација Републике Србије, институционално финансирање - 200091 (Универзитет у Београду, Географски факултет) (RS-MESTD-inst-2020-200091)
Колекције
Институција/група
Geografski fakultetTY - CONF AU - Milinčić, Miroljub AU - Mihajlović, Ljiljana AU - Petrović, Dragan AU - Durlević, Uroš AU - Milinčić, Uroš PY - 2022 UR - http://gery.gef.bg.ac.rs/handle/123456789/1340 AB - Prostor Srbije duže od pola veka karakteriše proces izrazite socio-ekonomske i ekološke polarizacije. Ovaj obrazac je zastupljen od lokalnog, preko regionalnog do nacionalnog nivoa. Planinske prostore karakteriše relativna očuvanost ekoloških, na jednoj strani i devastacija socio- ekonomskih resursa i uslova, na drugoj. Zato je zaštita životne sredine i prostora tokom proteklog vremena najčešće bila usmerena prema ekološki očuvanim planinskim teritorijama. Međutim, vremenom je ova zaštita postala nova determinanta ograničenja njihovog socio-ekonomskog razvoja. Ova nova spoljna funkcija i nametnuta ekološka ograničenja dodatno redukuju razvojni kapacitet ovih teritorija i njihovih naselja. Osim nekoliko primera očuvanja i podizanja gornje granice privrednih i naseobinskih aktivnosti (turistički centri) planinske prostore Srbije dominantno karakteriše socio- ekonomski zastoj i nazadovanje, a sve češće i populacioni i naseobinski slom. Niska koncentracija, disperznost i smanjena vitalnost stanovništva i naselja dodatno otežavajaju i poskupljuju održavanje i opremanje infrastrukture na ovim prostorima. Ovakve tendencije vode uvećanju nevalorizovanih potencijala (prirodnih i socijanih) nacionalne teritorije. Vremenom razvojne disproporcije mogu postati ograničavajući faktor realizacije drugih strateških ciljeva egzistencije i razvoja države. Zato socio-ekonomsku obnovu ovih prostora, sa težištem na revitalizaciji naselja, treba shvatiti kao potrebu da se recentno stanje sanira a razvojni tokovi usmere u pravcu najmanjih ukupnih negativnih efekata. PB - Beograd : Asocijacija prostornih planera Srbije PB - Beograd : Univerzitet u Beogradu - Geografski fakultet C3 - Zbornik radova Devetog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Lokalna samouprava u planiranju i uređenju prostora i naselja", Veliko Gradište T1 - Revitalizacija naselja zaštićenih planinskih prostora Srbije SP - 217 EP - 224 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1340 ER -
@conference{ author = "Milinčić, Miroljub and Mihajlović, Ljiljana and Petrović, Dragan and Durlević, Uroš and Milinčić, Uroš", year = "2022", abstract = "Prostor Srbije duže od pola veka karakteriše proces izrazite socio-ekonomske i ekološke polarizacije. Ovaj obrazac je zastupljen od lokalnog, preko regionalnog do nacionalnog nivoa. Planinske prostore karakteriše relativna očuvanost ekoloških, na jednoj strani i devastacija socio- ekonomskih resursa i uslova, na drugoj. Zato je zaštita životne sredine i prostora tokom proteklog vremena najčešće bila usmerena prema ekološki očuvanim planinskim teritorijama. Međutim, vremenom je ova zaštita postala nova determinanta ograničenja njihovog socio-ekonomskog razvoja. Ova nova spoljna funkcija i nametnuta ekološka ograničenja dodatno redukuju razvojni kapacitet ovih teritorija i njihovih naselja. Osim nekoliko primera očuvanja i podizanja gornje granice privrednih i naseobinskih aktivnosti (turistički centri) planinske prostore Srbije dominantno karakteriše socio- ekonomski zastoj i nazadovanje, a sve češće i populacioni i naseobinski slom. Niska koncentracija, disperznost i smanjena vitalnost stanovništva i naselja dodatno otežavajaju i poskupljuju održavanje i opremanje infrastrukture na ovim prostorima. Ovakve tendencije vode uvećanju nevalorizovanih potencijala (prirodnih i socijanih) nacionalne teritorije. Vremenom razvojne disproporcije mogu postati ograničavajući faktor realizacije drugih strateških ciljeva egzistencije i razvoja države. Zato socio-ekonomsku obnovu ovih prostora, sa težištem na revitalizaciji naselja, treba shvatiti kao potrebu da se recentno stanje sanira a razvojni tokovi usmere u pravcu najmanjih ukupnih negativnih efekata.", publisher = "Beograd : Asocijacija prostornih planera Srbije, Beograd : Univerzitet u Beogradu - Geografski fakultet", journal = "Zbornik radova Devetog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Lokalna samouprava u planiranju i uređenju prostora i naselja", Veliko Gradište", title = "Revitalizacija naselja zaštićenih planinskih prostora Srbije", pages = "217-224", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1340" }
Milinčić, M., Mihajlović, L., Petrović, D., Durlević, U.,& Milinčić, U.. (2022). Revitalizacija naselja zaštićenih planinskih prostora Srbije. in Zbornik radova Devetog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Lokalna samouprava u planiranju i uređenju prostora i naselja", Veliko Gradište Beograd : Asocijacija prostornih planera Srbije., 217-224. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1340
Milinčić M, Mihajlović L, Petrović D, Durlević U, Milinčić U. Revitalizacija naselja zaštićenih planinskih prostora Srbije. in Zbornik radova Devetog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Lokalna samouprava u planiranju i uređenju prostora i naselja", Veliko Gradište. 2022;:217-224. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1340 .
Milinčić, Miroljub, Mihajlović, Ljiljana, Petrović, Dragan, Durlević, Uroš, Milinčić, Uroš, "Revitalizacija naselja zaštićenih planinskih prostora Srbije" in Zbornik radova Devetog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Lokalna samouprava u planiranju i uređenju prostora i naselja", Veliko Gradište (2022):217-224, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1340 .