Prikaz osnovnih podataka o dokumentu

Theoretical and conceptual framework for population ageing research

dc.creatorStojilković-Gnjatović, Jelena
dc.date.accessioned2021-09-24T15:44:30Z
dc.date.available2021-09-24T15:44:30Z
dc.date.issued2019
dc.identifier.issn0038-982X
dc.identifier.urihttps://gery.gef.bg.ac.rs/handle/123456789/1020
dc.description.abstractDok je starenje stanovništva logična posledica demografskih tranzicija, jer je u srži ovog fenomena nizak fertilitet i produženo očekivano trajanje života, intrigantna je njegova paradoksalnost kada se posmatra u širem društvenom kontekstu. Sa jedne strane je to civilizacijski trijumf u kontrolisanju reproduktivnog ponašanja i dostizanju dugovečnosti, dok propratne posledice ovog fenomena na socioekonomske sisteme imaju difuzno i percipirano negativno dejstvo. Tako je teorijsko uobličavanje pristupa u izučavanju demografskog starenja izazovno i traži napuštanje rigidnih teorijskih postavki i uključivanje celog korpusa modela, koncepata i pristupa. Revidiranje teorije demografske tranzicije i integrisanje efekta momentuma i tranzicije starosti u njene okvire otkriva buduća kretanja i u fertilitetu, mortalitetu i starosnoj strukturi, što klasična teorija ne uspeva. Nivo fertiliteta je dugo bio glavni faktor starenja stanovništva, da bi tek skoro mortalitet počeo da dobija značajniju ulogu u ovom procesu. Pitanja kako će buduće kretanje očekivanog trajanja života izgledati dato je preko tri teorijska pravca: kompresije morbiditeta, dinamičke ravnoteže i ekspanzije morbiditeta. Uvažavanje neregularnih kohortnih tokova koji dovode do „starosne ondulacije” bitno je za sadašnji i budući balans populacije zbog potencijalnih institucionalnih odgovora. Značaj kohortnih tokova za starenje stanovništva, posmatran kroz koncept demografskog metabolizma, otkriva čvorove na kojima postoji veća demografska „gustina” što, osim teoretskog, ima praktični značaj u životnim ciklusima određene populacije. Osavremenjivanje izučavanja starenja stanovništva je poželjno i preko prospektivnog pristupa jer daje okvire starenja u kojima je ugrađena komponenta promene u očekivanom trajanju života.
dc.publisherBeograd : Institut društvenih nauka - Centar za demografska istraživanja
dc.relationinfo:eu-repo/grantAgreement/MESTD/Integrated and Interdisciplinary Research (IIR or III)/47007/RS//
dc.rightsopenAccess
dc.rights.urihttps://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/
dc.sourceStanovništvo
dc.subjectstarenje stanovništvaen
dc.subjectteorijski okviren
dc.subjectdemografske tranzicijeen
dc.subjectkohortaen
dc.subjectočekivano trajanje životaen
dc.titleTeorijski i konceptualni okvir izučavanja starenja stanovništvasr
dc.titleTheoretical and conceptual framework for population ageing research
dc.typearticle
dc.rights.licenseBY-NC
dcterms.abstractСтојилковић-Гњатовић, Јелена; Теоријски и концептуални оквир изучавања старења становништва; Теоријски и концептуални оквир изучавања старења становништва;
dc.citation.volume57
dc.citation.issue2
dc.citation.spage13
dc.citation.epage33
dc.citation.other57(2): 13-33
dc.citation.rankM24
dc.identifier.doi10.2298/STNV1902013S
dc.identifier.scopus2-s2.0-85091449467
dc.identifier.fulltexthttps://gery.gef.bg.ac.rs/bitstream/id/17/1018.pdf
dc.identifier.rcubhttps://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1020
dc.type.versionpublishedVersion


Dokumenti

Thumbnail

Ovaj dokument se pojavljuje u sledećim kolekcijama

Prikaz osnovnih podataka o dokumentu