Prikaz osnovnih podataka o dokumentu
Teorijski i konceptualni okvir izučavanja starenja stanovništva
Theoretical and conceptual framework for population ageing research
dc.creator | Stojilković-Gnjatović, Jelena | |
dc.date.accessioned | 2021-09-24T15:44:30Z | |
dc.date.available | 2021-09-24T15:44:30Z | |
dc.date.issued | 2019 | |
dc.identifier.issn | 0038-982X | |
dc.identifier.uri | https://gery.gef.bg.ac.rs/handle/123456789/1020 | |
dc.description.abstract | Dok je starenje stanovništva logična posledica demografskih tranzicija, jer je u srži ovog fenomena nizak fertilitet i produženo očekivano trajanje života, intrigantna je njegova paradoksalnost kada se posmatra u širem društvenom kontekstu. Sa jedne strane je to civilizacijski trijumf u kontrolisanju reproduktivnog ponašanja i dostizanju dugovečnosti, dok propratne posledice ovog fenomena na socioekonomske sisteme imaju difuzno i percipirano negativno dejstvo. Tako je teorijsko uobličavanje pristupa u izučavanju demografskog starenja izazovno i traži napuštanje rigidnih teorijskih postavki i uključivanje celog korpusa modela, koncepata i pristupa. Revidiranje teorije demografske tranzicije i integrisanje efekta momentuma i tranzicije starosti u njene okvire otkriva buduća kretanja i u fertilitetu, mortalitetu i starosnoj strukturi, što klasična teorija ne uspeva. Nivo fertiliteta je dugo bio glavni faktor starenja stanovništva, da bi tek skoro mortalitet počeo da dobija značajniju ulogu u ovom procesu. Pitanja kako će buduće kretanje očekivanog trajanja života izgledati dato je preko tri teorijska pravca: kompresije morbiditeta, dinamičke ravnoteže i ekspanzije morbiditeta. Uvažavanje neregularnih kohortnih tokova koji dovode do „starosne ondulacije” bitno je za sadašnji i budući balans populacije zbog potencijalnih institucionalnih odgovora. Značaj kohortnih tokova za starenje stanovništva, posmatran kroz koncept demografskog metabolizma, otkriva čvorove na kojima postoji veća demografska „gustina” što, osim teoretskog, ima praktični značaj u životnim ciklusima određene populacije. Osavremenjivanje izučavanja starenja stanovništva je poželjno i preko prospektivnog pristupa jer daje okvire starenja u kojima je ugrađena komponenta promene u očekivanom trajanju života. | |
dc.publisher | Beograd : Institut društvenih nauka - Centar za demografska istraživanja | |
dc.relation | info:eu-repo/grantAgreement/MESTD/Integrated and Interdisciplinary Research (IIR or III)/47007/RS// | |
dc.rights | openAccess | |
dc.rights.uri | https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/ | |
dc.source | Stanovništvo | |
dc.subject | starenje stanovništva | en |
dc.subject | teorijski okvir | en |
dc.subject | demografske tranzicije | en |
dc.subject | kohorta | en |
dc.subject | očekivano trajanje života | en |
dc.title | Teorijski i konceptualni okvir izučavanja starenja stanovništva | sr |
dc.title | Theoretical and conceptual framework for population ageing research | |
dc.type | article | |
dc.rights.license | BY-NC | |
dcterms.abstract | Стојилковић-Гњатовић, Јелена; Теоријски и концептуални оквир изучавања старења становништва; Теоријски и концептуални оквир изучавања старења становништва; | |
dc.citation.volume | 57 | |
dc.citation.issue | 2 | |
dc.citation.spage | 13 | |
dc.citation.epage | 33 | |
dc.citation.other | 57(2): 13-33 | |
dc.citation.rank | M24 | |
dc.identifier.doi | 10.2298/STNV1902013S | |
dc.identifier.scopus | 2-s2.0-85091449467 | |
dc.identifier.fulltext | https://gery.gef.bg.ac.rs/bitstream/id/17/1018.pdf | |
dc.identifier.rcub | https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1020 | |
dc.type.version | publishedVersion |