Teorijski i konceptualni okvir izučavanja starenja stanovništva
Theoretical and conceptual framework for population ageing research
Апстракт
Dok je starenje stanovništva logična posledica demografskih tranzicija, jer je u srži ovog fenomena nizak fertilitet i produženo očekivano trajanje života, intrigantna je njegova paradoksalnost kada se posmatra u širem društvenom kontekstu. Sa jedne strane je to civilizacijski trijumf u kontrolisanju reproduktivnog ponašanja i dostizanju dugovečnosti, dok propratne posledice ovog fenomena na socioekonomske sisteme imaju difuzno i percipirano negativno dejstvo. Tako je teorijsko uobličavanje pristupa u izučavanju demografskog starenja izazovno i traži napuštanje rigidnih teorijskih postavki i uključivanje celog korpusa modela, koncepata i pristupa. Revidiranje teorije demografske tranzicije i integrisanje efekta momentuma i tranzicije starosti u njene okvire otkriva buduća kretanja i u fertilitetu, mortalitetu i starosnoj strukturi, što klasična teorija ne uspeva. Nivo fertiliteta je dugo bio glavni faktor starenja stanovništva, da bi tek skoro mortalitet počeo da dobija značajniju ulog...u u ovom procesu. Pitanja kako će buduće kretanje očekivanog trajanja života izgledati dato je preko tri teorijska pravca: kompresije morbiditeta, dinamičke ravnoteže i ekspanzije morbiditeta. Uvažavanje neregularnih kohortnih tokova koji dovode do „starosne ondulacije” bitno je za sadašnji i budući balans populacije zbog potencijalnih institucionalnih odgovora. Značaj kohortnih tokova za starenje stanovništva, posmatran kroz koncept demografskog metabolizma, otkriva čvorove na kojima postoji veća demografska „gustina” što, osim teoretskog, ima praktični značaj u životnim ciklusima određene populacije. Osavremenjivanje izučavanja starenja stanovništva je poželjno i preko prospektivnog pristupa jer daje okvire starenja u kojima je ugrađena komponenta promene u očekivanom trajanju života.
Кључне речи:
starenje stanovništva / teorijski okvir / demografske tranzicije / kohorta / očekivano trajanje životaИзвор:
Stanovništvo, 2019, 57, 2, 13-33Издавач:
- Beograd : Institut društvenih nauka - Centar za demografska istraživanja
Финансирање / пројекти:
- Географија Србије (RS-47007)
Колекције
Институција/група
Geografski fakultetTY - JOUR AU - Stojilković-Gnjatović, Jelena PY - 2019 UR - https://gery.gef.bg.ac.rs/handle/123456789/1020 AB - Dok je starenje stanovništva logična posledica demografskih tranzicija, jer je u srži ovog fenomena nizak fertilitet i produženo očekivano trajanje života, intrigantna je njegova paradoksalnost kada se posmatra u širem društvenom kontekstu. Sa jedne strane je to civilizacijski trijumf u kontrolisanju reproduktivnog ponašanja i dostizanju dugovečnosti, dok propratne posledice ovog fenomena na socioekonomske sisteme imaju difuzno i percipirano negativno dejstvo. Tako je teorijsko uobličavanje pristupa u izučavanju demografskog starenja izazovno i traži napuštanje rigidnih teorijskih postavki i uključivanje celog korpusa modela, koncepata i pristupa. Revidiranje teorije demografske tranzicije i integrisanje efekta momentuma i tranzicije starosti u njene okvire otkriva buduća kretanja i u fertilitetu, mortalitetu i starosnoj strukturi, što klasična teorija ne uspeva. Nivo fertiliteta je dugo bio glavni faktor starenja stanovništva, da bi tek skoro mortalitet počeo da dobija značajniju ulogu u ovom procesu. Pitanja kako će buduće kretanje očekivanog trajanja života izgledati dato je preko tri teorijska pravca: kompresije morbiditeta, dinamičke ravnoteže i ekspanzije morbiditeta. Uvažavanje neregularnih kohortnih tokova koji dovode do „starosne ondulacije” bitno je za sadašnji i budući balans populacije zbog potencijalnih institucionalnih odgovora. Značaj kohortnih tokova za starenje stanovništva, posmatran kroz koncept demografskog metabolizma, otkriva čvorove na kojima postoji veća demografska „gustina” što, osim teoretskog, ima praktični značaj u životnim ciklusima određene populacije. Osavremenjivanje izučavanja starenja stanovništva je poželjno i preko prospektivnog pristupa jer daje okvire starenja u kojima je ugrađena komponenta promene u očekivanom trajanju života. PB - Beograd : Institut društvenih nauka - Centar za demografska istraživanja T2 - Stanovništvo T1 - Teorijski i konceptualni okvir izučavanja starenja stanovništva T1 - Theoretical and conceptual framework for population ageing research VL - 57 IS - 2 SP - 13 EP - 33 DO - 10.2298/STNV1902013S UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1020 ER -
@article{ author = "Stojilković-Gnjatović, Jelena", year = "2019", abstract = "Dok je starenje stanovništva logična posledica demografskih tranzicija, jer je u srži ovog fenomena nizak fertilitet i produženo očekivano trajanje života, intrigantna je njegova paradoksalnost kada se posmatra u širem društvenom kontekstu. Sa jedne strane je to civilizacijski trijumf u kontrolisanju reproduktivnog ponašanja i dostizanju dugovečnosti, dok propratne posledice ovog fenomena na socioekonomske sisteme imaju difuzno i percipirano negativno dejstvo. Tako je teorijsko uobličavanje pristupa u izučavanju demografskog starenja izazovno i traži napuštanje rigidnih teorijskih postavki i uključivanje celog korpusa modela, koncepata i pristupa. Revidiranje teorije demografske tranzicije i integrisanje efekta momentuma i tranzicije starosti u njene okvire otkriva buduća kretanja i u fertilitetu, mortalitetu i starosnoj strukturi, što klasična teorija ne uspeva. Nivo fertiliteta je dugo bio glavni faktor starenja stanovništva, da bi tek skoro mortalitet počeo da dobija značajniju ulogu u ovom procesu. Pitanja kako će buduće kretanje očekivanog trajanja života izgledati dato je preko tri teorijska pravca: kompresije morbiditeta, dinamičke ravnoteže i ekspanzije morbiditeta. Uvažavanje neregularnih kohortnih tokova koji dovode do „starosne ondulacije” bitno je za sadašnji i budući balans populacije zbog potencijalnih institucionalnih odgovora. Značaj kohortnih tokova za starenje stanovništva, posmatran kroz koncept demografskog metabolizma, otkriva čvorove na kojima postoji veća demografska „gustina” što, osim teoretskog, ima praktični značaj u životnim ciklusima određene populacije. Osavremenjivanje izučavanja starenja stanovništva je poželjno i preko prospektivnog pristupa jer daje okvire starenja u kojima je ugrađena komponenta promene u očekivanom trajanju života.", publisher = "Beograd : Institut društvenih nauka - Centar za demografska istraživanja", journal = "Stanovništvo", title = "Teorijski i konceptualni okvir izučavanja starenja stanovništva, Theoretical and conceptual framework for population ageing research", volume = "57", number = "2", pages = "13-33", doi = "10.2298/STNV1902013S", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1020" }
Stojilković-Gnjatović, J.. (2019). Teorijski i konceptualni okvir izučavanja starenja stanovništva. in Stanovništvo Beograd : Institut društvenih nauka - Centar za demografska istraživanja., 57(2), 13-33. https://doi.org/10.2298/STNV1902013S https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1020
Stojilković-Gnjatović J. Teorijski i konceptualni okvir izučavanja starenja stanovništva. in Stanovništvo. 2019;57(2):13-33. doi:10.2298/STNV1902013S https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1020 .
Stojilković-Gnjatović, Jelena, "Teorijski i konceptualni okvir izučavanja starenja stanovništva" in Stanovništvo, 57, no. 2 (2019):13-33, https://doi.org/10.2298/STNV1902013S ., https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1020 .