Challenges of New Social Integration in Serbia: Concepts and Actors

Link to this page

info:eu-repo/grantAgreement/MESTD/Basic Research (BR or ON)/179035/RS//

Challenges of New Social Integration in Serbia: Concepts and Actors (en)
Изазови нове друштвене интеграције у Србији: концепти и актери (sr)
Izazovi nove društvene integracije u Srbiji: koncepti i akteri (sr_RS)
Authors

Publications

Global-Local Knowledge Exchange and the Emergence of Translocal Spaces in the City: The Case of Belgrade

Petrović, Jelisaveta; Toković, Milena

(Beograd : Sociološko naučno društvo Srbije, 2020)

TY  - JOUR
AU  - Petrović, Jelisaveta
AU  - Toković, Milena
PY  - 2020
UR  - http://gery.gef.bg.ac.rs/handle/123456789/1535
AB  - The focus of this paper is exploration of translocal spaces through examination of global-local knowledge exchange between middling migrants and ‘cosmopolitan’ locals in semi-peripheral urban contexts. Translocal spaces are taken as concrete places (workplace, venue of business meeting, places for entertainment and recreation, public spaces, etc.) where interactions between middling migra nts and the local population occur and where global and local knowledge, experience and practice are exchanged. The analysis is based on the results of qualitative research conducted in Belgrade (from November 2018 to March 2019). The sample is composed of 42 respondents: 21 middling migrants (well-educated transmigrants employed in international companies, developmental agencies, embassies and universities) and 21 ‘cosmopolitan’ locals (Serbian employees in international companies and agencies who have been educated abroad and/or have a rich experience of working in a multinational environment). The paper focuses on two aspects: (1) opportunities and obstacles for globallocal knowledge exchange; and (2) spaces in Belgrade where this exchange most frequently occurs and that, as a consequence, become translocal.
PB  - Beograd : Sociološko naučno društvo Srbije
PB  - Beograd : Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet, Institut za sociološka istraživanja
T2  - Sociologija
T1  - Global-Local Knowledge Exchange and the Emergence of Translocal Spaces in the City: The Case of Belgrade
VL  - 62
IS  - 4
SP  - 590
EP  - 611
DO  - 10.2298/SOC2004590P
ER  - 
@article{
author = "Petrović, Jelisaveta and Toković, Milena",
year = "2020",
abstract = "The focus of this paper is exploration of translocal spaces through examination of global-local knowledge exchange between middling migrants and ‘cosmopolitan’ locals in semi-peripheral urban contexts. Translocal spaces are taken as concrete places (workplace, venue of business meeting, places for entertainment and recreation, public spaces, etc.) where interactions between middling migra nts and the local population occur and where global and local knowledge, experience and practice are exchanged. The analysis is based on the results of qualitative research conducted in Belgrade (from November 2018 to March 2019). The sample is composed of 42 respondents: 21 middling migrants (well-educated transmigrants employed in international companies, developmental agencies, embassies and universities) and 21 ‘cosmopolitan’ locals (Serbian employees in international companies and agencies who have been educated abroad and/or have a rich experience of working in a multinational environment). The paper focuses on two aspects: (1) opportunities and obstacles for globallocal knowledge exchange; and (2) spaces in Belgrade where this exchange most frequently occurs and that, as a consequence, become translocal.",
publisher = "Beograd : Sociološko naučno društvo Srbije, Beograd : Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet, Institut za sociološka istraživanja",
journal = "Sociologija",
title = "Global-Local Knowledge Exchange and the Emergence of Translocal Spaces in the City: The Case of Belgrade",
volume = "62",
number = "4",
pages = "590-611",
doi = "10.2298/SOC2004590P"
}
Petrović, J.,& Toković, M.. (2020). Global-Local Knowledge Exchange and the Emergence of Translocal Spaces in the City: The Case of Belgrade. in Sociologija
Beograd : Sociološko naučno društvo Srbije., 62(4), 590-611.
https://doi.org/10.2298/SOC2004590P
Petrović J, Toković M. Global-Local Knowledge Exchange and the Emergence of Translocal Spaces in the City: The Case of Belgrade. in Sociologija. 2020;62(4):590-611.
doi:10.2298/SOC2004590P .
Petrović, Jelisaveta, Toković, Milena, "Global-Local Knowledge Exchange and the Emergence of Translocal Spaces in the City: The Case of Belgrade" in Sociologija, 62, no. 4 (2020):590-611,
https://doi.org/10.2298/SOC2004590P . .

Forced migrations and Externalization of European Union Border Control: Serbia on the Balkan Migration Route

Bobić, Mirjana; Šantić, Danica

(Wiley, Hoboken, 2020)

TY  - JOUR
AU  - Bobić, Mirjana
AU  - Šantić, Danica
PY  - 2020
UR  - https://gery.gef.bg.ac.rs/handle/123456789/1066
AB  - The article argues that the recent "migration crisis" has been constructed as a security threat to the European Union, which conceals both the multiple causes of forced migrations, and the inability of the Union to respond to the massive influx of people in need of protection. Serbia had taken up a "refugee-friendly" policy, which implied a humanitarian approach. However, due to a change of political discourse in connection with the EU accession, a shift towards the security position occurred. This article sheds light on the actual status of migrants and asylum seekers in Serbia, as well as the state response to the growing challenges in the area of acceptance and protection, following the official closure of the Balkan route. In the conclusion, the authors tentatively plead for return to a balanced humanitarian approach, since there is clear evidence that mixed migration flows will resume in the times to come.
PB  - Wiley, Hoboken
T2  - International Migration
T1  - Forced migrations and Externalization of European Union Border Control: Serbia on the Balkan Migration Route
VL  - 58
IS  - 3
SP  - 220
EP  - 234
DO  - 10.1111/imig.12622
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1066
ER  - 
@article{
author = "Bobić, Mirjana and Šantić, Danica",
year = "2020",
abstract = "The article argues that the recent "migration crisis" has been constructed as a security threat to the European Union, which conceals both the multiple causes of forced migrations, and the inability of the Union to respond to the massive influx of people in need of protection. Serbia had taken up a "refugee-friendly" policy, which implied a humanitarian approach. However, due to a change of political discourse in connection with the EU accession, a shift towards the security position occurred. This article sheds light on the actual status of migrants and asylum seekers in Serbia, as well as the state response to the growing challenges in the area of acceptance and protection, following the official closure of the Balkan route. In the conclusion, the authors tentatively plead for return to a balanced humanitarian approach, since there is clear evidence that mixed migration flows will resume in the times to come.",
publisher = "Wiley, Hoboken",
journal = "International Migration",
title = "Forced migrations and Externalization of European Union Border Control: Serbia on the Balkan Migration Route",
volume = "58",
number = "3",
pages = "220-234",
doi = "10.1111/imig.12622",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1066"
}
Bobić, M.,& Šantić, D.. (2020). Forced migrations and Externalization of European Union Border Control: Serbia on the Balkan Migration Route. in International Migration
Wiley, Hoboken., 58(3), 220-234.
https://doi.org/10.1111/imig.12622
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1066
Bobić M, Šantić D. Forced migrations and Externalization of European Union Border Control: Serbia on the Balkan Migration Route. in International Migration. 2020;58(3):220-234.
doi:10.1111/imig.12622
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1066 .
Bobić, Mirjana, Šantić, Danica, "Forced migrations and Externalization of European Union Border Control: Serbia on the Balkan Migration Route" in International Migration, 58, no. 3 (2020):220-234,
https://doi.org/10.1111/imig.12622 .,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1066 .
1
16
5
15

The use value of preschool institution space as a element of socio-demographic development

Miletić-Stepanović, Vesna

(Beograd : Univerzitet u Beogradu - Geografski fakultet, 2020)

TY  - JOUR
AU  - Miletić-Stepanović, Vesna
PY  - 2020
UR  - https://gery.gef.bg.ac.rs/handle/123456789/1024
AB  - The aim of the paper is a critical sociological analysis of the space of preschool institutions and the design the capacity of the space of preschool institutions, in accordance with the norms proposed within the European social model and the Master Plan of Belgrade. In accordance with the model assumptions, the practice of recommended norms is expected to produce transformational potential by initiating a chain of positive changes, starting with the elimination of systemic risks through decommodification of care for preschool children and production of politically correct space of higher use value, through increasing the coverage of the preschool contingent by state primary schools, to a favorable impact on stimulating birth. Paper Subject -use value of preschool institutions in Serbia, and the Belgrade municipalities Zvezdara and Savski Venac. Statistical analysis, preschool institutions spatial capacity analysis, comparative method, critical analysis were the analysis used in this paper. The following indicators were used to measure the use value of preschool institutions space: percentage of children attending preschools in Serbia, percentage of children attending preschools according to the type of preschool ownership, percentage of children attending public preschools, compliance of the available space in public preschools in the municipalities of Zvezdara and Savski Venac with the valid norms. The final section contains a proposal of spatial capacities which are believed to have sufficient transformational potential, for the purposes of initiating the positive chain of changes in the direction of sustainable social and demographic development.
AB  - Cilj rada je kritička sociološka analiza i osmišljavanje kapaciteta prostora predškolskih ustanova u saglasnosti sa normama predloženim u okviru evropskog socijalnog modela i Generalnog urbanističkog plana Beograda. U skladu sa pretpostavkama modela, očekuje se da praktikovanje preporučenih normi produkuje transformacioni potencijal i inicira lanac pozitivnih promena, počevši od eliminacije sistemskih rizika kroz dekomodifikaciju brige o predškolskoj deci i proizvodnju politički korektnog prostora predškolskih ustanova više upotrebne vrednosti, preko povećanja obuhvata predškolskog kontingenta državnim predškolskim ustanovama, do povoljanog uticaja na podsticanje rađanja. Predmet rada je upotrebna vrednost predškolskih ustanova u Srbiji i beogradskim opštinama Zvezdara i Savski venac. U radu se primenjuju sledeće metode istraživanja: statistička analiza, analiza prostornih kapaciteta predškolskih ustanova, komparativni metod, kritička analiza. Za merenje upotrebne vrednosti prostora predškolskih ustanova korišćeni su sledeći pokazatelji: obuhvat dece predškolskim sistemom u Srbiji, obuhvat dece predškolskim ustanovama prema tipu svojine, obuhvat dece državnim predškolskim ustanovama i usklađenost raspoloživog prostora u državnim predškolskim ustanovama opština Zvezdara i Savski venac sa važećim normama. U završnom delu, dat je predlog prostornih kapaciteta za koje se smatra da bi mogao imati dovoljan transformacioni potencijal za iniciranje lanca pozitivnih promena u smeru održivog socijalnog i demografskog razvoja.
PB  - Beograd : Univerzitet u Beogradu - Geografski fakultet
T2  - Demografija
T1  - The use value of preschool institution space as a element of socio-demographic development
T1  - Upotrebna vrednost prostora predškolskih ustanova kao element socio-demografskog razvoja
IS  - 17
SP  - 75
EP  - 94
DO  - 10.5937/demografija2017075M
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1024
ER  - 
@article{
author = "Miletić-Stepanović, Vesna",
year = "2020",
abstract = "The aim of the paper is a critical sociological analysis of the space of preschool institutions and the design the capacity of the space of preschool institutions, in accordance with the norms proposed within the European social model and the Master Plan of Belgrade. In accordance with the model assumptions, the practice of recommended norms is expected to produce transformational potential by initiating a chain of positive changes, starting with the elimination of systemic risks through decommodification of care for preschool children and production of politically correct space of higher use value, through increasing the coverage of the preschool contingent by state primary schools, to a favorable impact on stimulating birth. Paper Subject -use value of preschool institutions in Serbia, and the Belgrade municipalities Zvezdara and Savski Venac. Statistical analysis, preschool institutions spatial capacity analysis, comparative method, critical analysis were the analysis used in this paper. The following indicators were used to measure the use value of preschool institutions space: percentage of children attending preschools in Serbia, percentage of children attending preschools according to the type of preschool ownership, percentage of children attending public preschools, compliance of the available space in public preschools in the municipalities of Zvezdara and Savski Venac with the valid norms. The final section contains a proposal of spatial capacities which are believed to have sufficient transformational potential, for the purposes of initiating the positive chain of changes in the direction of sustainable social and demographic development., Cilj rada je kritička sociološka analiza i osmišljavanje kapaciteta prostora predškolskih ustanova u saglasnosti sa normama predloženim u okviru evropskog socijalnog modela i Generalnog urbanističkog plana Beograda. U skladu sa pretpostavkama modela, očekuje se da praktikovanje preporučenih normi produkuje transformacioni potencijal i inicira lanac pozitivnih promena, počevši od eliminacije sistemskih rizika kroz dekomodifikaciju brige o predškolskoj deci i proizvodnju politički korektnog prostora predškolskih ustanova više upotrebne vrednosti, preko povećanja obuhvata predškolskog kontingenta državnim predškolskim ustanovama, do povoljanog uticaja na podsticanje rađanja. Predmet rada je upotrebna vrednost predškolskih ustanova u Srbiji i beogradskim opštinama Zvezdara i Savski venac. U radu se primenjuju sledeće metode istraživanja: statistička analiza, analiza prostornih kapaciteta predškolskih ustanova, komparativni metod, kritička analiza. Za merenje upotrebne vrednosti prostora predškolskih ustanova korišćeni su sledeći pokazatelji: obuhvat dece predškolskim sistemom u Srbiji, obuhvat dece predškolskim ustanovama prema tipu svojine, obuhvat dece državnim predškolskim ustanovama i usklađenost raspoloživog prostora u državnim predškolskim ustanovama opština Zvezdara i Savski venac sa važećim normama. U završnom delu, dat je predlog prostornih kapaciteta za koje se smatra da bi mogao imati dovoljan transformacioni potencijal za iniciranje lanca pozitivnih promena u smeru održivog socijalnog i demografskog razvoja.",
publisher = "Beograd : Univerzitet u Beogradu - Geografski fakultet",
journal = "Demografija",
title = "The use value of preschool institution space as a element of socio-demographic development, Upotrebna vrednost prostora predškolskih ustanova kao element socio-demografskog razvoja",
number = "17",
pages = "75-94",
doi = "10.5937/demografija2017075M",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1024"
}
Miletić-Stepanović, V.. (2020). The use value of preschool institution space as a element of socio-demographic development. in Demografija
Beograd : Univerzitet u Beogradu - Geografski fakultet.(17), 75-94.
https://doi.org/10.5937/demografija2017075M
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1024
Miletić-Stepanović V. The use value of preschool institution space as a element of socio-demographic development. in Demografija. 2020;(17):75-94.
doi:10.5937/demografija2017075M
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1024 .
Miletić-Stepanović, Vesna, "The use value of preschool institution space as a element of socio-demographic development" in Demografija, no. 17 (2020):75-94,
https://doi.org/10.5937/demografija2017075M .,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1024 .

Work Satisfaction of Female Scientists in the Serbian Post-Socialist Transformation Context

Simić, Nataša; Toković, Milena; Đorđević, Vesna

(Beograd : Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet, Odeljenje za etnologiju i antropologiju, 2019)

TY  - JOUR
AU  - Simić, Nataša
AU  - Toković, Milena
AU  - Đorđević, Vesna
PY  - 2019
UR  - http://gery.gef.bg.ac.rs/handle/123456789/1536
AB  - This article studies the level of female scientists’ work satisfaction, and general and gender-related factors that would contribute to greater work satisfaction. We applied an interdisciplinary approach – we draw on Bronfenbrenner’s ecological model of (professional) development, sociological analysis of the context and linguistic analysis of the text. A hundred Serbian female scientists filled in the online questio-nnaire. They reported moderate satisfaction with their work. Thematic analysis of their answers yielded nine general work satisfaction improvement factors: Creating  a  fair  and  effective  management  and  improving  relations  with  superiors,  Improving  social  relationships  with  peers  (Bronfenbrenner’s micro– and meso-system), Improving  te-chnical resources, Increasing salaries, Professional improvement support, The moder-nization  and  application  of  scientific  work, Improving  human  resources, Establishing transparent,  consistent  and  fair  system  rules  (exosystem) and Combating  corruption  and nepotism (macrosystem). Six gender-related factors were determined: Overcoming social  obstacles  related  to  pregnancy  and  child-care, Change  in  attitudes  in  cases  of  *  This  paper  is  the  result  of  the  projects:  “Identification,  measurement  and development of cognitive and emotional competences important for the society oriented to  European  integrations”  (grant  number  179018),  “Challenges  of  the  new  social integration in Serbia – concepts and actors (grant number 179035), and “Description and standardization of the contemporary Serbian language” (grant number 178021), all funded by the Ministry of Education, Science and Technological Development of the Republic of Serbia. harassment (micro– and meso-system), Overcoming legal obstacles related to pregnancy  and  child-care,  Change  in  procedures  in  cases  of  harassment (exosystem), Achieving respect and equality, and Changing social image through personal efforts (macro-system). Recommendations for policy and practice improvement are discussed in the light of the dominant values in the Serbian post-socialist transformation context.
PB  - Beograd : Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet, Odeljenje za etnologiju i antropologiju
T2  - Etnoantropološki problemi
T1  - Work Satisfaction of Female Scientists in the Serbian Post-Socialist Transformation Context
VL  - 14
IS  - 1
SP  - 297
EP  - 323
DO  - 10.21301/eap.v14i1.12
ER  - 
@article{
author = "Simić, Nataša and Toković, Milena and Đorđević, Vesna",
year = "2019",
abstract = "This article studies the level of female scientists’ work satisfaction, and general and gender-related factors that would contribute to greater work satisfaction. We applied an interdisciplinary approach – we draw on Bronfenbrenner’s ecological model of (professional) development, sociological analysis of the context and linguistic analysis of the text. A hundred Serbian female scientists filled in the online questio-nnaire. They reported moderate satisfaction with their work. Thematic analysis of their answers yielded nine general work satisfaction improvement factors: Creating  a  fair  and  effective  management  and  improving  relations  with  superiors,  Improving  social  relationships  with  peers  (Bronfenbrenner’s micro– and meso-system), Improving  te-chnical resources, Increasing salaries, Professional improvement support, The moder-nization  and  application  of  scientific  work, Improving  human  resources, Establishing transparent,  consistent  and  fair  system  rules  (exosystem) and Combating  corruption  and nepotism (macrosystem). Six gender-related factors were determined: Overcoming social  obstacles  related  to  pregnancy  and  child-care, Change  in  attitudes  in  cases  of  *  This  paper  is  the  result  of  the  projects:  “Identification,  measurement  and development of cognitive and emotional competences important for the society oriented to  European  integrations”  (grant  number  179018),  “Challenges  of  the  new  social integration in Serbia – concepts and actors (grant number 179035), and “Description and standardization of the contemporary Serbian language” (grant number 178021), all funded by the Ministry of Education, Science and Technological Development of the Republic of Serbia. harassment (micro– and meso-system), Overcoming legal obstacles related to pregnancy  and  child-care,  Change  in  procedures  in  cases  of  harassment (exosystem), Achieving respect and equality, and Changing social image through personal efforts (macro-system). Recommendations for policy and practice improvement are discussed in the light of the dominant values in the Serbian post-socialist transformation context.",
publisher = "Beograd : Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet, Odeljenje za etnologiju i antropologiju",
journal = "Etnoantropološki problemi",
title = "Work Satisfaction of Female Scientists in the Serbian Post-Socialist Transformation Context",
volume = "14",
number = "1",
pages = "297-323",
doi = "10.21301/eap.v14i1.12"
}
Simić, N., Toković, M.,& Đorđević, V.. (2019). Work Satisfaction of Female Scientists in the Serbian Post-Socialist Transformation Context. in Etnoantropološki problemi
Beograd : Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet, Odeljenje za etnologiju i antropologiju., 14(1), 297-323.
https://doi.org/10.21301/eap.v14i1.12
Simić N, Toković M, Đorđević V. Work Satisfaction of Female Scientists in the Serbian Post-Socialist Transformation Context. in Etnoantropološki problemi. 2019;14(1):297-323.
doi:10.21301/eap.v14i1.12 .
Simić, Nataša, Toković, Milena, Đorđević, Vesna, "Work Satisfaction of Female Scientists in the Serbian Post-Socialist Transformation Context" in Etnoantropološki problemi, 14, no. 1 (2019):297-323,
https://doi.org/10.21301/eap.v14i1.12 . .
1
1

The problem of production of space and socio-spatial development of the rural settlements of the City of Zaječar

Miletić-Stepanović, Vesna; Popović, Vladimir

(Beograd : Univerzitet u Beogradu - Geografski fakultet, 2019)

TY  - JOUR
AU  - Miletić-Stepanović, Vesna
AU  - Popović, Vladimir
PY  - 2019
UR  - https://gery.gef.bg.ac.rs/handle/123456789/1011
AB  - The aim of this paper is a sociological, critical analysis of social consequences of inadequate planning solutions - i.e. functional organization of rural settlements of the southern part of the City of Zaječar and proposing adequate planning solutions estimated to have significant transformational potential in terms of producing an inclusive, socially developed settlement space with high usable value. The sociological analysis is theoretically based on the concept of social production of space. The paper is based on hypothesis that inadequate functional organization of rural settlements Planinica, Lenovac and Lasovo produces low usable value space, reproduces and intensifies negative social consequences - socio-spatial exclusion and poverty of old rural population in the form of share growth of dole and soup kitchen users in total population. Social exclusion of rural settlements Planinica, Lenovac and Lasovo has produced specific social space with low usable value, characterized by presence of demographic problems and problems with functional connections of these settlements which led to a collapse of socio-spatial development and produced high percentage of dole and soup kitchen users in total population. The sample is made of two groups of rural settlements - basic and control, characterized by different functional connections and use value of space, and that are compared in this paper.The first group consists of functionally excluded rural settlements located in the southern part of the City of Zaječar (Planinica, Lenovac and Lasovo). The second, control group, consists of functinally included rural settlements located in the northern part of the City of Zaječar - Glogovac, Dubočane and Velika Jasikova. Concluding part of the paper points out the possibilities for producing an advanced social space by setting different functional organization for southern part of the City territory, including Planinica, Lenovac and Lasovo, in order to achieve socio-spatial development and reduce share of dole and soup kitchen users in total population.
AB  - Cilj ovog rada je sociološka, kritička analiza socijalnih posledica neadekvatnih planskih rešenja tj. funkcionalne organizacije ruralnih naselja južnog dela teritorije Grada Zaječara i predlaganje adekvatnih planskih rešenja, za koja su autori procenili da bi imala značajan transformacioni potencijal u smislu proizvodnje inkluzivnog naseljskog prostora sa visokom upotrebnom vrednošću. Sociološka analiza teorijski je utemeljenja na konceptu proizvodnje prostora. Rad polazi od hipoteze da neadekvatna funkcionalna organizacija ruralnih naselja Planinica, Lenovac i Lasovo proizvodi prostor niske upotrebne vrednosti, čime reprodukuje i pojačava negativne socijalne posledice - socio-prostornu isključenost i siromaštvo starog seoskog stanovništva, u vidu rasta udela korisnika socijalne pomoći i narodne kuhinje. Društvena isključenost ruralnih naselja Planinica, Lenovac i Lasovo proizvela je specifičan socijalni prostor niske upotrebne vrednosti, koji karakteriše prisustvo demografskih problema i problema u funkcionalnoj povezanosti naselja, čime je urušen socio-prostorni razvoj na naseljskom nivou i proizveden visok udeo korisnika socijalnih usluga i narodne kuhinje. Uzorak čine dve grupe naselja, osnovna i kontrolna, koje se razlikuju po funkcionalnoj povezanosti i upotrebnoj vrednosti prostora, i na osnovu ove razlike, u radu se vrši njihova komparacija. Prvu grupu čine sela koja su u položaju funkcionalne isključenosti, imaju nisku upotrebnu vrednost prostora, i nalaze se u južnom delu teritorije Grada (Planinica, Lenovac i Lasovo). Drugu, kontrolnu grupu, čine sela koja su u položaju funkcionalne uključenosti, čiji je prostor na višem nivou upotrebne vrednosti, nalaze se na severnom delu prostora (Glogovac, Dubočane i Velika Jasikova). Završni deo rada odnosi se na predlaganja rešanja koja bi mogla proizvesti socijalni prostor više upotrebne vrednosti, pomoću promena u funkcionalnoj organizaciji prostora južnog dela teritorije Grada, uključujući naselja Planinica, Lenovac i Lasovo, u cilju smanjenja udela korisnika socijalne pomoći i narodne kuhinje.
PB  - Beograd : Univerzitet u Beogradu - Geografski fakultet
T2  - Demografija
T1  - The problem of production of space and socio-spatial development of the rural settlements of the City of Zaječar
T1  - Problemi proizvodnje prostora i socio-prostornog razvoja ruralnih naselja grada Zaječara
IS  - 16
SP  - 77
EP  - 101
DO  - 10.5937/demografija1916077M
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1011
ER  - 
@article{
author = "Miletić-Stepanović, Vesna and Popović, Vladimir",
year = "2019",
abstract = "The aim of this paper is a sociological, critical analysis of social consequences of inadequate planning solutions - i.e. functional organization of rural settlements of the southern part of the City of Zaječar and proposing adequate planning solutions estimated to have significant transformational potential in terms of producing an inclusive, socially developed settlement space with high usable value. The sociological analysis is theoretically based on the concept of social production of space. The paper is based on hypothesis that inadequate functional organization of rural settlements Planinica, Lenovac and Lasovo produces low usable value space, reproduces and intensifies negative social consequences - socio-spatial exclusion and poverty of old rural population in the form of share growth of dole and soup kitchen users in total population. Social exclusion of rural settlements Planinica, Lenovac and Lasovo has produced specific social space with low usable value, characterized by presence of demographic problems and problems with functional connections of these settlements which led to a collapse of socio-spatial development and produced high percentage of dole and soup kitchen users in total population. The sample is made of two groups of rural settlements - basic and control, characterized by different functional connections and use value of space, and that are compared in this paper.The first group consists of functionally excluded rural settlements located in the southern part of the City of Zaječar (Planinica, Lenovac and Lasovo). The second, control group, consists of functinally included rural settlements located in the northern part of the City of Zaječar - Glogovac, Dubočane and Velika Jasikova. Concluding part of the paper points out the possibilities for producing an advanced social space by setting different functional organization for southern part of the City territory, including Planinica, Lenovac and Lasovo, in order to achieve socio-spatial development and reduce share of dole and soup kitchen users in total population., Cilj ovog rada je sociološka, kritička analiza socijalnih posledica neadekvatnih planskih rešenja tj. funkcionalne organizacije ruralnih naselja južnog dela teritorije Grada Zaječara i predlaganje adekvatnih planskih rešenja, za koja su autori procenili da bi imala značajan transformacioni potencijal u smislu proizvodnje inkluzivnog naseljskog prostora sa visokom upotrebnom vrednošću. Sociološka analiza teorijski je utemeljenja na konceptu proizvodnje prostora. Rad polazi od hipoteze da neadekvatna funkcionalna organizacija ruralnih naselja Planinica, Lenovac i Lasovo proizvodi prostor niske upotrebne vrednosti, čime reprodukuje i pojačava negativne socijalne posledice - socio-prostornu isključenost i siromaštvo starog seoskog stanovništva, u vidu rasta udela korisnika socijalne pomoći i narodne kuhinje. Društvena isključenost ruralnih naselja Planinica, Lenovac i Lasovo proizvela je specifičan socijalni prostor niske upotrebne vrednosti, koji karakteriše prisustvo demografskih problema i problema u funkcionalnoj povezanosti naselja, čime je urušen socio-prostorni razvoj na naseljskom nivou i proizveden visok udeo korisnika socijalnih usluga i narodne kuhinje. Uzorak čine dve grupe naselja, osnovna i kontrolna, koje se razlikuju po funkcionalnoj povezanosti i upotrebnoj vrednosti prostora, i na osnovu ove razlike, u radu se vrši njihova komparacija. Prvu grupu čine sela koja su u položaju funkcionalne isključenosti, imaju nisku upotrebnu vrednost prostora, i nalaze se u južnom delu teritorije Grada (Planinica, Lenovac i Lasovo). Drugu, kontrolnu grupu, čine sela koja su u položaju funkcionalne uključenosti, čiji je prostor na višem nivou upotrebne vrednosti, nalaze se na severnom delu prostora (Glogovac, Dubočane i Velika Jasikova). Završni deo rada odnosi se na predlaganja rešanja koja bi mogla proizvesti socijalni prostor više upotrebne vrednosti, pomoću promena u funkcionalnoj organizaciji prostora južnog dela teritorije Grada, uključujući naselja Planinica, Lenovac i Lasovo, u cilju smanjenja udela korisnika socijalne pomoći i narodne kuhinje.",
publisher = "Beograd : Univerzitet u Beogradu - Geografski fakultet",
journal = "Demografija",
title = "The problem of production of space and socio-spatial development of the rural settlements of the City of Zaječar, Problemi proizvodnje prostora i socio-prostornog razvoja ruralnih naselja grada Zaječara",
number = "16",
pages = "77-101",
doi = "10.5937/demografija1916077M",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1011"
}
Miletić-Stepanović, V.,& Popović, V.. (2019). The problem of production of space and socio-spatial development of the rural settlements of the City of Zaječar. in Demografija
Beograd : Univerzitet u Beogradu - Geografski fakultet.(16), 77-101.
https://doi.org/10.5937/demografija1916077M
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1011
Miletić-Stepanović V, Popović V. The problem of production of space and socio-spatial development of the rural settlements of the City of Zaječar. in Demografija. 2019;(16):77-101.
doi:10.5937/demografija1916077M
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1011 .
Miletić-Stepanović, Vesna, Popović, Vladimir, "The problem of production of space and socio-spatial development of the rural settlements of the City of Zaječar" in Demografija, no. 16 (2019):77-101,
https://doi.org/10.5937/demografija1916077M .,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1011 .

Na leđima mahnitog bika: društeno angažovana umetnost: brisanje ili zatvaranje granica?

Toković, Milena

(Beograd : Srpsko sociološko društvo, 2018)

TY  - CHAP
AU  - Toković, Milena
PY  - 2018
UR  - http://gery.gef.bg.ac.rs/handle/123456789/1554
AB  - U sociologiji umetnosti i srodnim disciplinama razlikuju se dva osnov na, suprotstavljena gledišta, kada je reč o pitanju uloge umetnosti u društvu (Bastide, 
1981). Prema estetskoj teoriji, umetnost se posmatra kao estetska praksa koja nema 
praktičnu funkciju i koja postoji samo radi umetnosti (l’art pour l’art). S druge strane, 
utilitaristička teorija umetnosti interpretira je kao univerzalni jezik posredstvom kojeg 
se utiče na društveni život. Akcenat u radu biće stavljen na posebnu funkciju umet nosti: društveno angažovanu. Društveno angažovana umetnost je „konceptualizovan 
i ka praksi orijentisan delatni projekat”, intervencija posredstvom umetničkih dela u 
kulturi i društvu, koja podrazumeva subverziju moći sa ciljem kritike i osporavanja 
nekog društvenog odnosa (Šuvaković, 2009). Migracije stanovništva i njihove posledice 
na globalnom i lokalnom nivou poslednjih godina postaju centralna tema pozorišnih i 
filmskih festivala, muzejskih i galerijskih izložbi. Cilj rada je analiza odnosa društveno 
angažovane umetnosti prema pitanju aktuelne migracione krize, na primeru identiteta 
manifestacija: izložbe Muzeja afričke umetnosti (Granica je zatvorena, 2015), Festa 
(Brisanje granica, 2016), Bitefa (Na leđima mahnitog bika, 2016).
PB  - Beograd : Srpsko sociološko društvo
PB  - Beograd : Institut društvenih nauka
PB  - Beograd : Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet, Institut za sociološka istraživanja
T2  - Temetski zbornik radova vodećeg nacionalnog značaja "Savremene migracije i društveni razvoj: interdisciplinarna perspektiva",
T1  - Na leđima mahnitog bika: društeno angažovana umetnost: brisanje ili zatvaranje granica?
SP  - 61
EP  - 72
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1554
ER  - 
@inbook{
author = "Toković, Milena",
year = "2018",
abstract = "U sociologiji umetnosti i srodnim disciplinama razlikuju se dva osnov na, suprotstavljena gledišta, kada je reč o pitanju uloge umetnosti u društvu (Bastide, 
1981). Prema estetskoj teoriji, umetnost se posmatra kao estetska praksa koja nema 
praktičnu funkciju i koja postoji samo radi umetnosti (l’art pour l’art). S druge strane, 
utilitaristička teorija umetnosti interpretira je kao univerzalni jezik posredstvom kojeg 
se utiče na društveni život. Akcenat u radu biće stavljen na posebnu funkciju umet nosti: društveno angažovanu. Društveno angažovana umetnost je „konceptualizovan 
i ka praksi orijentisan delatni projekat”, intervencija posredstvom umetničkih dela u 
kulturi i društvu, koja podrazumeva subverziju moći sa ciljem kritike i osporavanja 
nekog društvenog odnosa (Šuvaković, 2009). Migracije stanovništva i njihove posledice 
na globalnom i lokalnom nivou poslednjih godina postaju centralna tema pozorišnih i 
filmskih festivala, muzejskih i galerijskih izložbi. Cilj rada je analiza odnosa društveno 
angažovane umetnosti prema pitanju aktuelne migracione krize, na primeru identiteta 
manifestacija: izložbe Muzeja afričke umetnosti (Granica je zatvorena, 2015), Festa 
(Brisanje granica, 2016), Bitefa (Na leđima mahnitog bika, 2016).",
publisher = "Beograd : Srpsko sociološko društvo, Beograd : Institut društvenih nauka, Beograd : Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet, Institut za sociološka istraživanja",
journal = "Temetski zbornik radova vodećeg nacionalnog značaja "Savremene migracije i društveni razvoj: interdisciplinarna perspektiva",",
booktitle = "Na leđima mahnitog bika: društeno angažovana umetnost: brisanje ili zatvaranje granica?",
pages = "61-72",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1554"
}
Toković, M.. (2018). Na leđima mahnitog bika: društeno angažovana umetnost: brisanje ili zatvaranje granica?. in Temetski zbornik radova vodećeg nacionalnog značaja "Savremene migracije i društveni razvoj: interdisciplinarna perspektiva",
Beograd : Srpsko sociološko društvo., 61-72.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1554
Toković M. Na leđima mahnitog bika: društeno angažovana umetnost: brisanje ili zatvaranje granica?. in Temetski zbornik radova vodećeg nacionalnog značaja "Savremene migracije i društveni razvoj: interdisciplinarna perspektiva",. 2018;:61-72.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1554 .
Toković, Milena, "Na leđima mahnitog bika: društeno angažovana umetnost: brisanje ili zatvaranje granica?" in Temetski zbornik radova vodećeg nacionalnog značaja "Savremene migracije i društveni razvoj: interdisciplinarna perspektiva", (2018):61-72,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1554 .

Gradovi u ogledalu: između identiteta i brend imidža

Petrović, Mina; Toković, Milena

(Beograd : Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet, Institut za sociološka istraživanja, 2018)

TY  - BOOK
AU  - Petrović, Mina
AU  - Toković, Milena
PY  - 2018
UR  - http://gery.gef.bg.ac.rs/handle/123456789/1555
AB  - Brendiranje gradova postaje sve uočljivija tendencija i strategija urbanih politika koja delom nastaje kao odgovor na restrukturiranje globalne ekonomije i na izmenjene principe prostorne podele rada koji počinju da se javljaju na horizontu s krajem XX veka. Uspešnost gradova u velikoj meri postaje određena kapacitetima inovativnog promovisanja identiteta, što i jeste središte studije Mine Petrović i Milene Toković, „Gradovi u ogledalu: između identiteta i brend imidža“. Polazeći od premisa neoendogene razvojne paradigme i koncepta teritorijalnog kapitala, autorke na osnovu bogate empirijske građe, analizu centiraju na procesualnost brendiranja u slučaju osam gradova srednje veličine u Srbiji, izdvajajući činioce koji naročito povećavaju snagu njihovog brend imidža
PB  - Beograd : Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet, Institut za sociološka istraživanja
T1  - Gradovi u ogledalu: između identiteta i brend imidža
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1555
ER  - 
@book{
author = "Petrović, Mina and Toković, Milena",
year = "2018",
abstract = "Brendiranje gradova postaje sve uočljivija tendencija i strategija urbanih politika koja delom nastaje kao odgovor na restrukturiranje globalne ekonomije i na izmenjene principe prostorne podele rada koji počinju da se javljaju na horizontu s krajem XX veka. Uspešnost gradova u velikoj meri postaje određena kapacitetima inovativnog promovisanja identiteta, što i jeste središte studije Mine Petrović i Milene Toković, „Gradovi u ogledalu: između identiteta i brend imidža“. Polazeći od premisa neoendogene razvojne paradigme i koncepta teritorijalnog kapitala, autorke na osnovu bogate empirijske građe, analizu centiraju na procesualnost brendiranja u slučaju osam gradova srednje veličine u Srbiji, izdvajajući činioce koji naročito povećavaju snagu njihovog brend imidža",
publisher = "Beograd : Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet, Institut za sociološka istraživanja",
title = "Gradovi u ogledalu: između identiteta i brend imidža",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1555"
}
Petrović, M.,& Toković, M.. (2018). Gradovi u ogledalu: između identiteta i brend imidža. 
Beograd : Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet, Institut za sociološka istraživanja..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1555
Petrović M, Toković M. Gradovi u ogledalu: između identiteta i brend imidža. 2018;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1555 .
Petrović, Mina, Toković, Milena, "Gradovi u ogledalu: između identiteta i brend imidža" (2018),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1555 .

The Brand Potential of „Soft“ Factors of the Territorial Capital: A Study of Eight Medium Sized Cities in Serbia

Toković, Milena; Petrović, Mina

(Zagreb : Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, 2017)

TY  - JOUR
AU  - Toković, Milena
AU  - Petrović, Mina
PY  - 2017
UR  - http://gery.gef.bg.ac.rs/handle/123456789/1538
AB  - The aim of this paper was to explore the brand potential of certain “soft” fac tors of territorial capital in the medium-sized cities in Serbia. The concept of territorial 
capital refers to the total city development potential that combines objective, “hard” 
and subjective, “soft” factors of an area, in order to attract investment and generate 
local development. As city branding has become an imperative of local development 
strategies, this paper aims at connecting these concepts in order to emphasize a po ssible brand potential of some “soft“ dimensions of territorial capital. The paper is 
based on the data obtained from the research conducted from 2013 to 2015 by the 
Institute for Sociological Research of University of Belgrade on a representative sam ple of population aged 18-65 in eight medium-sized cities in Serbia. The first part of 
the paper presents the concept of territorial capital and clarifies its connection with 
the city branding. The second part of the paper is dedicated to the analysis related to 
Serbia. It begins by summarizing the key features of its socio-spatial transformation in 
the post-socialist period and points to the discordance between the state of territorial 
capital and the city branding process. Then the method of research which focuses on 
the citizens’ perception (a neglected soft dimension of territorial capital) is presented. 
The obtained questionnaire results are analysed through the lens of the city branding 
approach and the application of somewhat modified dimensions (presence, pulse and 
people) of the City Brand Index (CBI). The concluding part briefly recaps how and 
why the observed soft dimensions of the territorial capital might be recognized as a 
relevant potential in the process of (re) branding of the researched cities.
PB  - Zagreb : Institut za društvena istraživanja u Zagrebu
T2  - Sociologija i prostor
T1  - The Brand Potential of „Soft“ Factors of the Territorial Capital: A Study of Eight Medium Sized Cities in Serbia
VL  - 55
IS  - 1
SP  - 135
EP  - 153
DO  - 10.5673/sip.55.1.7
ER  - 
@article{
author = "Toković, Milena and Petrović, Mina",
year = "2017",
abstract = "The aim of this paper was to explore the brand potential of certain “soft” fac tors of territorial capital in the medium-sized cities in Serbia. The concept of territorial 
capital refers to the total city development potential that combines objective, “hard” 
and subjective, “soft” factors of an area, in order to attract investment and generate 
local development. As city branding has become an imperative of local development 
strategies, this paper aims at connecting these concepts in order to emphasize a po ssible brand potential of some “soft“ dimensions of territorial capital. The paper is 
based on the data obtained from the research conducted from 2013 to 2015 by the 
Institute for Sociological Research of University of Belgrade on a representative sam ple of population aged 18-65 in eight medium-sized cities in Serbia. The first part of 
the paper presents the concept of territorial capital and clarifies its connection with 
the city branding. The second part of the paper is dedicated to the analysis related to 
Serbia. It begins by summarizing the key features of its socio-spatial transformation in 
the post-socialist period and points to the discordance between the state of territorial 
capital and the city branding process. Then the method of research which focuses on 
the citizens’ perception (a neglected soft dimension of territorial capital) is presented. 
The obtained questionnaire results are analysed through the lens of the city branding 
approach and the application of somewhat modified dimensions (presence, pulse and 
people) of the City Brand Index (CBI). The concluding part briefly recaps how and 
why the observed soft dimensions of the territorial capital might be recognized as a 
relevant potential in the process of (re) branding of the researched cities.",
publisher = "Zagreb : Institut za društvena istraživanja u Zagrebu",
journal = "Sociologija i prostor",
title = "The Brand Potential of „Soft“ Factors of the Territorial Capital: A Study of Eight Medium Sized Cities in Serbia",
volume = "55",
number = "1",
pages = "135-153",
doi = "10.5673/sip.55.1.7"
}
Toković, M.,& Petrović, M.. (2017). The Brand Potential of „Soft“ Factors of the Territorial Capital: A Study of Eight Medium Sized Cities in Serbia. in Sociologija i prostor
Zagreb : Institut za društvena istraživanja u Zagrebu., 55(1), 135-153.
https://doi.org/10.5673/sip.55.1.7
Toković M, Petrović M. The Brand Potential of „Soft“ Factors of the Territorial Capital: A Study of Eight Medium Sized Cities in Serbia. in Sociologija i prostor. 2017;55(1):135-153.
doi:10.5673/sip.55.1.7 .
Toković, Milena, Petrović, Mina, "The Brand Potential of „Soft“ Factors of the Territorial Capital: A Study of Eight Medium Sized Cities in Serbia" in Sociologija i prostor, 55, no. 1 (2017):135-153,
https://doi.org/10.5673/sip.55.1.7 . .

Neoendogeni razvoj gradova i ekološki paradoks: studija slučaja šest gradova u Srbiji

Petrović, Mina; Toković, Milena

(Beograd : Sociološko naučno društvo Srbije, 2016)

TY  - JOUR
AU  - Petrović, Mina
AU  - Toković, Milena
PY  - 2016
UR  - http://gery.gef.bg.ac.rs/handle/123456789/1539
AB  - Postindustrijski razvoj i postfordistički model kapitalizma uzrokovali su zaokret u razvojnim modelima gradova, od programa koji su bili strateški osmišljavani na nacionalnom nivou (top-down pristup) do koncepta koji insistira na lokalno zasnovanom, to jest neoendeogenom razvoju gradova. Cilj rada je da ukaže na različito konceptualno i kontekstualno promišljanje pojma lokalno zasnovanog razvoja u evropskim okvirima, a potom i da na primeru šest gradova u Srbiji (Kragujevac, Zrenjanina, Užice, Šabac, Sombor, Novi Pazar) utvrdi da li se posmatrani gradovi profilišu ka novom, neoendogenom razvojnom modelu. U fokusu analize su stavovi lokalnih eksperata, sa osvrtom na strateška dokumenta istraživanih gradova. U prvom delu teksta bliže se određuju pojmovi lokalizovanog i lokalno zasnovanog, to jest neoendogenog razvoja, a potom se uvode i pojmovi teritorijalnog kapitala, teritorijalizacije, ekološkog paradoksa. U drugom delu teksta ti pojmovi se razmatraju u kontekstu strateških opredeljenja Evropske unije i relevantnih karakteristika postsocijalističke transformacije evropskih zemalja, uključujući i društvo Srbije. U trećem delu teksta specifikuju se ciljevi i metod sprovedenog istraživanja i prikazuju njegovi rezultati. Zaključni deo ukratko sintetizuje sličnosti i razlike između posmatranih gradova u ispoljavanju ekološkog paradoksa, pri ocenjivanju razvojnih potencijala i prepreka u skladu sa modelom neoendogenog razvoja. U analizi su korišćeni kvalitativni podaci iz istraživanja koje je Institut za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu realizovao 2013/2014. godine.
PB  - Beograd : Sociološko naučno društvo Srbije
PB  - Beograd : Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet, Institut za sociološka istraživanja
T2  - Sociologija
T1  - Neoendogeni razvoj gradova i ekološki paradoks: studija slučaja šest gradova u Srbiji
VL  - 58
IS  - suppl. 1
SP  - 181
EP  - 209
DO  - 10.2298/SOC16S1181P
ER  - 
@article{
author = "Petrović, Mina and Toković, Milena",
year = "2016",
abstract = "Postindustrijski razvoj i postfordistički model kapitalizma uzrokovali su zaokret u razvojnim modelima gradova, od programa koji su bili strateški osmišljavani na nacionalnom nivou (top-down pristup) do koncepta koji insistira na lokalno zasnovanom, to jest neoendeogenom razvoju gradova. Cilj rada je da ukaže na različito konceptualno i kontekstualno promišljanje pojma lokalno zasnovanog razvoja u evropskim okvirima, a potom i da na primeru šest gradova u Srbiji (Kragujevac, Zrenjanina, Užice, Šabac, Sombor, Novi Pazar) utvrdi da li se posmatrani gradovi profilišu ka novom, neoendogenom razvojnom modelu. U fokusu analize su stavovi lokalnih eksperata, sa osvrtom na strateška dokumenta istraživanih gradova. U prvom delu teksta bliže se određuju pojmovi lokalizovanog i lokalno zasnovanog, to jest neoendogenog razvoja, a potom se uvode i pojmovi teritorijalnog kapitala, teritorijalizacije, ekološkog paradoksa. U drugom delu teksta ti pojmovi se razmatraju u kontekstu strateških opredeljenja Evropske unije i relevantnih karakteristika postsocijalističke transformacije evropskih zemalja, uključujući i društvo Srbije. U trećem delu teksta specifikuju se ciljevi i metod sprovedenog istraživanja i prikazuju njegovi rezultati. Zaključni deo ukratko sintetizuje sličnosti i razlike između posmatranih gradova u ispoljavanju ekološkog paradoksa, pri ocenjivanju razvojnih potencijala i prepreka u skladu sa modelom neoendogenog razvoja. U analizi su korišćeni kvalitativni podaci iz istraživanja koje je Institut za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu realizovao 2013/2014. godine.",
publisher = "Beograd : Sociološko naučno društvo Srbije, Beograd : Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet, Institut za sociološka istraživanja",
journal = "Sociologija",
title = "Neoendogeni razvoj gradova i ekološki paradoks: studija slučaja šest gradova u Srbiji",
volume = "58",
number = "suppl. 1",
pages = "181-209",
doi = "10.2298/SOC16S1181P"
}
Petrović, M.,& Toković, M.. (2016). Neoendogeni razvoj gradova i ekološki paradoks: studija slučaja šest gradova u Srbiji. in Sociologija
Beograd : Sociološko naučno društvo Srbije., 58(suppl. 1), 181-209.
https://doi.org/10.2298/SOC16S1181P
Petrović M, Toković M. Neoendogeni razvoj gradova i ekološki paradoks: studija slučaja šest gradova u Srbiji. in Sociologija. 2016;58(suppl. 1):181-209.
doi:10.2298/SOC16S1181P .
Petrović, Mina, Toković, Milena, "Neoendogeni razvoj gradova i ekološki paradoks: studija slučaja šest gradova u Srbiji" in Sociologija, 58, no. suppl. 1 (2016):181-209,
https://doi.org/10.2298/SOC16S1181P . .
1
5

Shvatanje nacionalnog identiteta političke elite

Vesković, Milica; Toković, Milena

(Beograd : Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet, Institut za sociološka istraživanja, 2016)

TY  - CHAP
AU  - Vesković, Milica
AU  - Toković, Milena
PY  - 2016
UR  - http://gery.gef.bg.ac.rs/handle/123456789/1553
AB  - Osnovni cilj ovog dela studije jeste da se utvrdi kako savremena politička elita 
u Srbiji shvata nacionalni identitet. Pri tome, nacionalni identitet se posmatra 
kao specifična vrsta vrednosne orijentacije i uzima se kao jedan od kriterijuma za 
procenu stepena konsolidacije ove društvene grupe. Konceptualni okvir rada počiva na Smitovom razlikovanju dva modela nacionalnog identiteta: teritorijalnog, 
odnosno građanskog, i demotskog, odnosno narodnog. Ispituje se i uticaj nekih sociodemografskih faktora na shvatanje identiteta, zatim uticaj ideološko-političke 
identifikacije na liniji levo-desno, kao i odnosa prema nacionalnom pitanju definisanog u političkom programu stranke kojoj pripadnici elite pripadaju. Na kraju, 
komparativno je analizirano shvatanje nacionalnog identiteta od strane aktuelne 
političke elite Srbije, i shvatanje njenih prethodnika, kao i stanovništva i političkih 
elita drugih evropskih zemalja. Empirijsku osnovu analize predstavljaju podaci 
prikupljeni 2015. godine od strane Instituta za sociološka istraživanja Filozofskog 
fakulteta u Beogradu, koji su dopunjeni podacima INTUNE projekta realizovanog 
u dva talasa u više evropskih zemalja.
PB  - Beograd : Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet, Institut za sociološka istraživanja
T2  - Politička elita u Srbiji u periodu konsolidacije kapitalističkog poretka
T1  - Shvatanje nacionalnog identiteta političke elite
SP  - 179
EP  - 199
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1553
ER  - 
@inbook{
author = "Vesković, Milica and Toković, Milena",
year = "2016",
abstract = "Osnovni cilj ovog dela studije jeste da se utvrdi kako savremena politička elita 
u Srbiji shvata nacionalni identitet. Pri tome, nacionalni identitet se posmatra 
kao specifična vrsta vrednosne orijentacije i uzima se kao jedan od kriterijuma za 
procenu stepena konsolidacije ove društvene grupe. Konceptualni okvir rada počiva na Smitovom razlikovanju dva modela nacionalnog identiteta: teritorijalnog, 
odnosno građanskog, i demotskog, odnosno narodnog. Ispituje se i uticaj nekih sociodemografskih faktora na shvatanje identiteta, zatim uticaj ideološko-političke 
identifikacije na liniji levo-desno, kao i odnosa prema nacionalnom pitanju definisanog u političkom programu stranke kojoj pripadnici elite pripadaju. Na kraju, 
komparativno je analizirano shvatanje nacionalnog identiteta od strane aktuelne 
političke elite Srbije, i shvatanje njenih prethodnika, kao i stanovništva i političkih 
elita drugih evropskih zemalja. Empirijsku osnovu analize predstavljaju podaci 
prikupljeni 2015. godine od strane Instituta za sociološka istraživanja Filozofskog 
fakulteta u Beogradu, koji su dopunjeni podacima INTUNE projekta realizovanog 
u dva talasa u više evropskih zemalja.",
publisher = "Beograd : Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet, Institut za sociološka istraživanja",
journal = "Politička elita u Srbiji u periodu konsolidacije kapitalističkog poretka",
booktitle = "Shvatanje nacionalnog identiteta političke elite",
pages = "179-199",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1553"
}
Vesković, M.,& Toković, M.. (2016). Shvatanje nacionalnog identiteta političke elite. in Politička elita u Srbiji u periodu konsolidacije kapitalističkog poretka
Beograd : Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet, Institut za sociološka istraživanja., 179-199.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1553
Vesković M, Toković M. Shvatanje nacionalnog identiteta političke elite. in Politička elita u Srbiji u periodu konsolidacije kapitalističkog poretka. 2016;:179-199.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1553 .
Vesković, Milica, Toković, Milena, "Shvatanje nacionalnog identiteta političke elite" in Politička elita u Srbiji u periodu konsolidacije kapitalističkog poretka (2016):179-199,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1553 .

Утицај еколошког погледа на свет на проеколошко понашање код ученика основних и средњих школа

Добросављевић, Тања; Јовановић, Славољуб

(Београд : Универзитет у Београду - Географски факултет, 2015)

TY  - CONF
AU  - Добросављевић, Тања
AU  - Јовановић, Славољуб
PY  - 2015
UR  - http://gery.gef.bg.ac.rs/handle/123456789/1288
AB  - Циљ истраживања је био да се утврди да ли и у којој мери проеколошко понашање ученика који похађају основну школу и гимназију зависи од њиховог еколошког погледа на свет. Притом, желели смо да утврдимо да ли код ученика, који похађају основну школу и гимназију, постоји међусобна разлика у погледу еколошких ставова и про-еколошког понашања. Пригодан узорак је обухватио 50 ученика осмог разреда основне школе и 50 ученика трећег разреда гимназије. У истраживању су коришћене ревидиране NEP, EWB и GEB скала. Пирсонов коефицијент корелације је показао да не постоји статистички значајна линеарна веза између еколошког погледа на свет и еколошког понашања код ученика. Разлоге треба тражити у чињеници да осим еколошких ставова постоји велики број других социо-психолошких предиктора проеколошког понашања. Шире посматрано, разлоге треба тражити и у структури курикулума, обучености наставника, као и у самој организацији наставних и вананставних активности ученика у домену еколошког образовања. Добијени резултати, такође,  указују да се ученици који похађају основну школу и гимназију значајно не разликују у погледу еколошких ставова, као и да ученици који похађају основну школу имају развијеније про-еколошке навике од ученика који похађају гимназију. Добијени резултати би требало да укажу на будуће правце промена које треба предузети у оквиру формалног образовања ради унапређивања еколошке свести и про-еколошког понашања код ученика.
PB  - Београд : Универзитет у Београду - Географски факултет
PB  - Београд : Српско географско друштво
C3  - Зборник радова 4. српског конгреса географа са међународним учешћем "Достигнућа, актуелности и изазови географске науке и праксе: поводом 150 година од рођења Јована Цвијића", књига 2, Београд
T1  - Утицај еколошког погледа на свет на проеколошко понашање код ученика основних и средњих школа
SP  - 149
EP  - 154
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1288
ER  - 
@conference{
author = "Добросављевић, Тања and Јовановић, Славољуб",
year = "2015",
abstract = "Циљ истраживања је био да се утврди да ли и у којој мери проеколошко понашање ученика који похађају основну школу и гимназију зависи од њиховог еколошког погледа на свет. Притом, желели смо да утврдимо да ли код ученика, који похађају основну школу и гимназију, постоји међусобна разлика у погледу еколошких ставова и про-еколошког понашања. Пригодан узорак је обухватио 50 ученика осмог разреда основне школе и 50 ученика трећег разреда гимназије. У истраживању су коришћене ревидиране NEP, EWB и GEB скала. Пирсонов коефицијент корелације је показао да не постоји статистички значајна линеарна веза између еколошког погледа на свет и еколошког понашања код ученика. Разлоге треба тражити у чињеници да осим еколошких ставова постоји велики број других социо-психолошких предиктора проеколошког понашања. Шире посматрано, разлоге треба тражити и у структури курикулума, обучености наставника, као и у самој организацији наставних и вананставних активности ученика у домену еколошког образовања. Добијени резултати, такође,  указују да се ученици који похађају основну школу и гимназију значајно не разликују у погледу еколошких ставова, као и да ученици који похађају основну школу имају развијеније про-еколошке навике од ученика који похађају гимназију. Добијени резултати би требало да укажу на будуће правце промена које треба предузети у оквиру формалног образовања ради унапређивања еколошке свести и про-еколошког понашања код ученика.",
publisher = "Београд : Универзитет у Београду - Географски факултет, Београд : Српско географско друштво",
journal = "Зборник радова 4. српског конгреса географа са међународним учешћем "Достигнућа, актуелности и изазови географске науке и праксе: поводом 150 година од рођења Јована Цвијића", књига 2, Београд",
title = "Утицај еколошког погледа на свет на проеколошко понашање код ученика основних и средњих школа",
pages = "149-154",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1288"
}
Добросављевић, Т.,& Јовановић, С.. (2015). Утицај еколошког погледа на свет на проеколошко понашање код ученика основних и средњих школа. in Зборник радова 4. српског конгреса географа са међународним учешћем "Достигнућа, актуелности и изазови географске науке и праксе: поводом 150 година од рођења Јована Цвијића", књига 2, Београд
Београд : Универзитет у Београду - Географски факултет., 149-154.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1288
Добросављевић Т, Јовановић С. Утицај еколошког погледа на свет на проеколошко понашање код ученика основних и средњих школа. in Зборник радова 4. српског конгреса географа са међународним учешћем "Достигнућа, актуелности и изазови географске науке и праксе: поводом 150 година од рођења Јована Цвијића", књига 2, Београд. 2015;:149-154.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1288 .
Добросављевић, Тања, Јовановић, Славољуб, "Утицај еколошког погледа на свет на проеколошко понашање код ученика основних и средњих школа" in Зборник радова 4. српског конгреса географа са међународним учешћем "Достигнућа, актуелности и изазови географске науке и праксе: поводом 150 година од рођења Јована Цвијића", књига 2, Београд (2015):149-154,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1288 .

Koncept „kreativnog“ i „uzbudljivog“ grada u razvoju gradova srednje veličine: Šabac, Sombor i Zrenjanin

Stanojević, Milena

(Beograd : Srpsko sociološko društvo, 2015)

TY  - CHAP
AU  - Stanojević, Milena
PY  - 2015
UR  - http://gery.gef.bg.ac.rs/handle/123456789/1552
AB  - Rad ima za cilj da konceptualnim razumevanjem „kreativnog” i 
„uzbudljivog” grada prepozna potencijale lokalnog razvoja gradova srednje 
veličine: Šapca, Sombora i Zrenjanina. Navedeni gradovi predstavljaju 
odabrani uzorak (tri od šest) gradova koji je uključen u anketno istraživanje 
Instituta za sociološka istraživanja: „Karakteristike teritorijalnog kapitala u 
Srbiji” koje je sprovedeno 2013. i 2014. Prema analizi rađenoj za Prostorni 
plan Republike Srbije (PPRS), navedeni gradovi imaju status centara 
nacionalnog značaja. Analitički okvir rada baziraće se na konceptima 
„kreativnog” grada (Florida, Landry) kao razvojne koncepcije i ključne 
strategije urbanog razvoja koja ističe značaj kulturnih industrija, kulturnih 
prednosti i „kreativne klase”. U radu ćemo koristiti i koncept „uzbudljivog” 
grada (Ričards i Palmer) koji ima za cilj da pokaže kako kulturne aktivnosti, 
kulturne manifestacije i ekonomija iskustva pomažu gradovima da ostvare 
kulturološke, ekonomske i društvene ciljeve. Navedeni koncepti posmatraće 
se u okviru šireg koncepta – identiteta grada, sa naglaskom na kulturni 
identitet i festivalizaciju grada. Imajući u vidu da se poslednjih godina 
identiteti gradova vezuju i za ekonomski razvoj (kultura u službi ekonomije), 
razmotrićemo potencijale brendiranja navedenih gradova srednje veličine kao 
„kreativnih” i „uzbudljivih”, ali osvetlićemo i postojeće strukturalne prepreke 
lokalnog razvoja gradova. U radu će se pored kvalitativnih i kvantitativnih 
podataka istraživanja koristiti i postojeća strateška dokumenta navedenih 
gradova.
PB  - Beograd : Srpsko sociološko društvo
PB  - Beograd : Institut za uporedno pravo
PB  - Novi Sad : Univerzitet u Novom Sadu - Filozofski fakultet
T2  - Zbornik radova međunarodne naučnae konferencije "Društvo i prostor: Urbani i ruralni prostor - ekonomski, pravni i organizacioni prostor", Novi Sad
T1  - Koncept „kreativnog“ i „uzbudljivog“ grada u razvoju gradova srednje veličine: Šabac, Sombor i Zrenjanin
SP  - 63
EP  - 76
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1552
ER  - 
@inbook{
author = "Stanojević, Milena",
year = "2015",
abstract = "Rad ima za cilj da konceptualnim razumevanjem „kreativnog” i 
„uzbudljivog” grada prepozna potencijale lokalnog razvoja gradova srednje 
veličine: Šapca, Sombora i Zrenjanina. Navedeni gradovi predstavljaju 
odabrani uzorak (tri od šest) gradova koji je uključen u anketno istraživanje 
Instituta za sociološka istraživanja: „Karakteristike teritorijalnog kapitala u 
Srbiji” koje je sprovedeno 2013. i 2014. Prema analizi rađenoj za Prostorni 
plan Republike Srbije (PPRS), navedeni gradovi imaju status centara 
nacionalnog značaja. Analitički okvir rada baziraće se na konceptima 
„kreativnog” grada (Florida, Landry) kao razvojne koncepcije i ključne 
strategije urbanog razvoja koja ističe značaj kulturnih industrija, kulturnih 
prednosti i „kreativne klase”. U radu ćemo koristiti i koncept „uzbudljivog” 
grada (Ričards i Palmer) koji ima za cilj da pokaže kako kulturne aktivnosti, 
kulturne manifestacije i ekonomija iskustva pomažu gradovima da ostvare 
kulturološke, ekonomske i društvene ciljeve. Navedeni koncepti posmatraće 
se u okviru šireg koncepta – identiteta grada, sa naglaskom na kulturni 
identitet i festivalizaciju grada. Imajući u vidu da se poslednjih godina 
identiteti gradova vezuju i za ekonomski razvoj (kultura u službi ekonomije), 
razmotrićemo potencijale brendiranja navedenih gradova srednje veličine kao 
„kreativnih” i „uzbudljivih”, ali osvetlićemo i postojeće strukturalne prepreke 
lokalnog razvoja gradova. U radu će se pored kvalitativnih i kvantitativnih 
podataka istraživanja koristiti i postojeća strateška dokumenta navedenih 
gradova.",
publisher = "Beograd : Srpsko sociološko društvo, Beograd : Institut za uporedno pravo, Novi Sad : Univerzitet u Novom Sadu - Filozofski fakultet",
journal = "Zbornik radova međunarodne naučnae konferencije "Društvo i prostor: Urbani i ruralni prostor - ekonomski, pravni i organizacioni prostor", Novi Sad",
booktitle = "Koncept „kreativnog“ i „uzbudljivog“ grada u razvoju gradova srednje veličine: Šabac, Sombor i Zrenjanin",
pages = "63-76",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1552"
}
Stanojević, M.. (2015). Koncept „kreativnog“ i „uzbudljivog“ grada u razvoju gradova srednje veličine: Šabac, Sombor i Zrenjanin. in Zbornik radova međunarodne naučnae konferencije "Društvo i prostor: Urbani i ruralni prostor - ekonomski, pravni i organizacioni prostor", Novi Sad
Beograd : Srpsko sociološko društvo., 63-76.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1552
Stanojević M. Koncept „kreativnog“ i „uzbudljivog“ grada u razvoju gradova srednje veličine: Šabac, Sombor i Zrenjanin. in Zbornik radova međunarodne naučnae konferencije "Društvo i prostor: Urbani i ruralni prostor - ekonomski, pravni i organizacioni prostor", Novi Sad. 2015;:63-76.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1552 .
Stanojević, Milena, "Koncept „kreativnog“ i „uzbudljivog“ grada u razvoju gradova srednje veličine: Šabac, Sombor i Zrenjanin" in Zbornik radova međunarodne naučnae konferencije "Društvo i prostor: Urbani i ruralni prostor - ekonomski, pravni i organizacioni prostor", Novi Sad (2015):63-76,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1552 .

Potencijali lokanog razvoja gradova: kreativna upotreba lokalne tradicije

Stanojević, Milena

(Beograd : Sociološko udruženje Srbije i Crne Gore, 2014)

TY  - CHAP
AU  - Stanojević, Milena
PY  - 2014
UR  - http://gery.gef.bg.ac.rs/handle/123456789/1551
AB  - Rad ima za cilj da doprinese konceptualnom i empirijskom razumevanju strate gije brendiranja gradova u segmentu kreativne upotrebe lokalne tradicije na pri meru studije slučaja četiri grada u Srbiji: Užice, Šabac, Kragujevac i Novi Pazar. Poslednjih decenija XX veka gradovi postaju deo ekonomije simbola i industrije kulture. Brendiranje predstavlja novo ime za promovisanje kulturnog identiteta grada, sada neposrednije vezano za ekonomski razvoj (kultura u službi ekonomi je). Da bi postao brend, grad mora da ponudi više od funkcionalnosti, a kreativ ne industrije i kreativnost postaju osnov poboljšanja kvaliteta života u gradskim područjima. Kreativni resursi u razvojnim politikama trebalo bi da se stave u službu: jačanja identiteta lokalnih zajednica, stvaranja bolje investicione klime i povoljnog okruženja za investiranje u njima, promovisanja pozitivnih vrednosti, podizanja nivoa javne/društvene svesti o značaju različitosti za održiv razvoj. Konceptualni okvir oslanja se na pojmove teritorijalni kapital, kulturni identitet grada i proces brendiranja. U radu će se razmotriti CBI (City Brand Index) za svaki istraživani grad. CBI objedinjuje 6 aspekata brenda grada u strukturu heksagona: prepoznatljivost, mesto, potencijal, puls grada, preduslovi i ljudi.
PB  - Beograd : Sociološko udruženje Srbije i Crne Gore
PB  - Beograd : Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet, Institut za sociološka istraživanja
T2  - Strukturni i delatni potencijal lokalnog razvoja
T1  - Potencijali lokanog razvoja gradova:  kreativna upotreba lokalne tradicije
SP  - 181
EP  - 215
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1551
ER  - 
@inbook{
author = "Stanojević, Milena",
year = "2014",
abstract = "Rad ima za cilj da doprinese konceptualnom i empirijskom razumevanju strate gije brendiranja gradova u segmentu kreativne upotrebe lokalne tradicije na pri meru studije slučaja četiri grada u Srbiji: Užice, Šabac, Kragujevac i Novi Pazar. Poslednjih decenija XX veka gradovi postaju deo ekonomije simbola i industrije kulture. Brendiranje predstavlja novo ime za promovisanje kulturnog identiteta grada, sada neposrednije vezano za ekonomski razvoj (kultura u službi ekonomi je). Da bi postao brend, grad mora da ponudi više od funkcionalnosti, a kreativ ne industrije i kreativnost postaju osnov poboljšanja kvaliteta života u gradskim područjima. Kreativni resursi u razvojnim politikama trebalo bi da se stave u službu: jačanja identiteta lokalnih zajednica, stvaranja bolje investicione klime i povoljnog okruženja za investiranje u njima, promovisanja pozitivnih vrednosti, podizanja nivoa javne/društvene svesti o značaju različitosti za održiv razvoj. Konceptualni okvir oslanja se na pojmove teritorijalni kapital, kulturni identitet grada i proces brendiranja. U radu će se razmotriti CBI (City Brand Index) za svaki istraživani grad. CBI objedinjuje 6 aspekata brenda grada u strukturu heksagona: prepoznatljivost, mesto, potencijal, puls grada, preduslovi i ljudi.",
publisher = "Beograd : Sociološko udruženje Srbije i Crne Gore, Beograd : Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet, Institut za sociološka istraživanja",
journal = "Strukturni i delatni potencijal lokalnog razvoja",
booktitle = "Potencijali lokanog razvoja gradova:  kreativna upotreba lokalne tradicije",
pages = "181-215",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1551"
}
Stanojević, M.. (2014). Potencijali lokanog razvoja gradova:  kreativna upotreba lokalne tradicije. in Strukturni i delatni potencijal lokalnog razvoja
Beograd : Sociološko udruženje Srbije i Crne Gore., 181-215.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1551
Stanojević M. Potencijali lokanog razvoja gradova:  kreativna upotreba lokalne tradicije. in Strukturni i delatni potencijal lokalnog razvoja. 2014;:181-215.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1551 .
Stanojević, Milena, "Potencijali lokanog razvoja gradova:  kreativna upotreba lokalne tradicije" in Strukturni i delatni potencijal lokalnog razvoja (2014):181-215,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1551 .

Integrisani geograski pristup proučavanja erozije zemljišta

Mustafić, Sanja; Nikolić, Milena; Manojlović, Predrag; Dobrosavljević, Tanja

(Beograd : Asocijacija prostornih planera Srbije, 2014)

TY  - CONF
AU  - Mustafić, Sanja
AU  - Nikolić, Milena
AU  - Manojlović, Predrag
AU  - Dobrosavljević, Tanja
PY  - 2014
UR  - http://gery.gef.bg.ac.rs/handle/123456789/1401
AB  - Kao globalni fenomen erozija zemljišta predstavlja važan faktor kauzalnih veza između prirodne sredine s jedne strane, i demografskih, ekonomskih i ekoloških aspekata razvoja određenog prostora sa druge strane. Osnovni karakter procesa erozije zemljišta je isti, ali intenzitet procesa je različit i zavisi od karakteristika navedenih faktora koji na datom prostoru deluju. Shodno tome, nameće se potreba proučavanja interaktivnog i multikolinearnog delovanja prirodne sredine i ljudske aktivnosti na isti. Geografska proučavanja ove problematike predstavljaju polaznu osnovu konkretizacije kauzalnih odnosa sredine u kojoj procesi erozije u većoj ili manjoj meri deluju. Na taj način geografski pristup definiše determinaciju uzroka stanja, ali i potencijalnih posledica, koje proces erozije zemljišta, izazvan prirodnim i antropogenim faktorima, inplicira na stanje i kvalitet životne sredine. Geografski pristup predstavljen je kroz četiri osnovna polazišta, a to su: kvantifikacija intenziteta mehaničke i hemijske vodne erozije; prostorno-vremenska distribucija intenziteta erozije; utvrđivanje trenda promene intenziteta erozivnog procesa; determinacija dominantnih geografskih faktora koji utiču na intenzitet erozije zemljišta.
PB  - Beograd : Asocijacija prostornih planera Srbije
PB  - Beograd : Univerzitet u Beogradu - Geografski fakultet
C3  - Zbornik radova Petog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Lokalna samouprava u planiranju i uređenju prostora i naselja", Beograd
T1  - Integrisani geograski pristup proučavanja erozije zemljišta
SP  - 315
EP  - 320
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1401
ER  - 
@conference{
author = "Mustafić, Sanja and Nikolić, Milena and Manojlović, Predrag and Dobrosavljević, Tanja",
year = "2014",
abstract = "Kao globalni fenomen erozija zemljišta predstavlja važan faktor kauzalnih veza između prirodne sredine s jedne strane, i demografskih, ekonomskih i ekoloških aspekata razvoja određenog prostora sa druge strane. Osnovni karakter procesa erozije zemljišta je isti, ali intenzitet procesa je različit i zavisi od karakteristika navedenih faktora koji na datom prostoru deluju. Shodno tome, nameće se potreba proučavanja interaktivnog i multikolinearnog delovanja prirodne sredine i ljudske aktivnosti na isti. Geografska proučavanja ove problematike predstavljaju polaznu osnovu konkretizacije kauzalnih odnosa sredine u kojoj procesi erozije u većoj ili manjoj meri deluju. Na taj način geografski pristup definiše determinaciju uzroka stanja, ali i potencijalnih posledica, koje proces erozije zemljišta, izazvan prirodnim i antropogenim faktorima, inplicira na stanje i kvalitet životne sredine. Geografski pristup predstavljen je kroz četiri osnovna polazišta, a to su: kvantifikacija intenziteta mehaničke i hemijske vodne erozije; prostorno-vremenska distribucija intenziteta erozije; utvrđivanje trenda promene intenziteta erozivnog procesa; determinacija dominantnih geografskih faktora koji utiču na intenzitet erozije zemljišta.",
publisher = "Beograd : Asocijacija prostornih planera Srbije, Beograd : Univerzitet u Beogradu - Geografski fakultet",
journal = "Zbornik radova Petog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Lokalna samouprava u planiranju i uređenju prostora i naselja", Beograd",
title = "Integrisani geograski pristup proučavanja erozije zemljišta",
pages = "315-320",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1401"
}
Mustafić, S., Nikolić, M., Manojlović, P.,& Dobrosavljević, T.. (2014). Integrisani geograski pristup proučavanja erozije zemljišta. in Zbornik radova Petog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Lokalna samouprava u planiranju i uređenju prostora i naselja", Beograd
Beograd : Asocijacija prostornih planera Srbije., 315-320.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1401
Mustafić S, Nikolić M, Manojlović P, Dobrosavljević T. Integrisani geograski pristup proučavanja erozije zemljišta. in Zbornik radova Petog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Lokalna samouprava u planiranju i uređenju prostora i naselja", Beograd. 2014;:315-320.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1401 .
Mustafić, Sanja, Nikolić, Milena, Manojlović, Predrag, Dobrosavljević, Tanja, "Integrisani geograski pristup proučavanja erozije zemljišta" in Zbornik radova Petog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Lokalna samouprava u planiranju i uređenju prostora i naselja", Beograd (2014):315-320,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1401 .

Prelaz iz braka u roditeljstvo: diskursi i prakse – dijadna perspektiva

Bobić, Mirjana; Stanojević, Milena

(Beograd : Sociološko udruženje Srbije i Crne Gore, 2014)

TY  - JOUR
AU  - Bobić, Mirjana
AU  - Stanojević, Milena
PY  - 2014
UR  - http://gery.gef.bg.ac.rs/handle/123456789/1540
AB  - Rad je proizašao iz zasnovane teorije („grounded theory”) na osnovu intervjua i posmatranja 30 parova (60 muškaraca i žena), u okviru istraživanja na temi Politike roditeljstva, iz 2013/14. pri Institutu za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta u Beogradu. Primenjeni metododološki individualizam imao je cilj da uspostavi konceptualizaciju različitih modela odnosa parova u kritičkoj tački prelaza iz faze konjugalne dijade u roditeljstvo. Prvo smo detaljno proučile celokupnu empirijsku evidenciju, koja nam je ukazala na svu raznovrsnost strategija parova tokom njihovog prelaza kroz tri glavne faze porodične promene: pre rađanja (pripremnu), rađanje (glavna faza) i nakon rađanja (rekonstituisanje porodice). Iskristalisala su nam se tri para, kao veoma specifična zbog naročitog odnosa prema bračno porodičnoj krizi koja prati transformaciju. Dodelili smo im simboličke grupne nazive koji koncizno ukazuju na njihov dominantan bihejvioralni model. Prve smo nazvale „inteligencijom”, druge, „stratezima”, a treće „defetistima”. Različito od većine domaćih kvalitativnih istraživanja odnosno studija slučaja, ovde su sve tri životne priče analizirane integralno. U tekstu se postepeno i celovitom analizom narativa parova razotkrivaju životni događaji i socijalno biografski kontekst. Prethodni uvid u celinu prikupljene empirijske evidencije omogućio nam je da konstruišemo jedinice analize – semantičke šeme (nodove) i njihove uže poddimenzije (kodove), koje smo potom ispunjavali konkretnim definicijama sitaucije svakog para. Interpretaciju svakog pojedinačnog para prati i komparativna analiza sličnosti i razlika u njihovim osećanjima, delanjima i akcionom potencijalu. Osnovna ideja nam je bila da pokažemo u kojoj meri parovi kritički preispituju sebe, svoga partnera, brak, životnu situaciju, kakav je njihov odnos prema sadašnjosti i budućnosti, da li postavljaju jasne ciljeve u smislu napredovanja i kakve su im u tom smislu eventualne strategije. Takođe, želele smo da procenimo u kojoj meri uspevaju da uspostave kontrolu nad sobom i socijalnim okruženjem tokom socijalnog stresa koji prati promenu kao i da planiraju svoje biografije. Smatrale smo da time partneri zapravo otkrivaju i svoje lične i grupne kapacitete za promenom, odnosno aktivnijom socijalnom integracijom u stalno menjajućem okruženju, što je, čini se, zakasnela, ali nužna individualna strategija, kada je reč o globalnoj, drugoj modernizaciji.
PB  - Beograd : Sociološko udruženje Srbije i Crne Gore
PB  - Beograd : Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet, Institut za sociološka istraživanja
T2  - Sociologija
T1  - Prelaz iz braka u roditeljstvo: diskursi i prakse – dijadna perspektiva
T1  - Transition from marriage into parenthood: Discourses and practice: Dyadic perspective
VL  - 56
IS  - 4
SP  - 427
EP  - 444
DO  - 10.2298/SOC1404427B
ER  - 
@article{
author = "Bobić, Mirjana and Stanojević, Milena",
year = "2014",
abstract = "Rad je proizašao iz zasnovane teorije („grounded theory”) na osnovu intervjua i posmatranja 30 parova (60 muškaraca i žena), u okviru istraživanja na temi Politike roditeljstva, iz 2013/14. pri Institutu za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta u Beogradu. Primenjeni metododološki individualizam imao je cilj da uspostavi konceptualizaciju različitih modela odnosa parova u kritičkoj tački prelaza iz faze konjugalne dijade u roditeljstvo. Prvo smo detaljno proučile celokupnu empirijsku evidenciju, koja nam je ukazala na svu raznovrsnost strategija parova tokom njihovog prelaza kroz tri glavne faze porodične promene: pre rađanja (pripremnu), rađanje (glavna faza) i nakon rađanja (rekonstituisanje porodice). Iskristalisala su nam se tri para, kao veoma specifična zbog naročitog odnosa prema bračno porodičnoj krizi koja prati transformaciju. Dodelili smo im simboličke grupne nazive koji koncizno ukazuju na njihov dominantan bihejvioralni model. Prve smo nazvale „inteligencijom”, druge, „stratezima”, a treće „defetistima”. Različito od većine domaćih kvalitativnih istraživanja odnosno studija slučaja, ovde su sve tri životne priče analizirane integralno. U tekstu se postepeno i celovitom analizom narativa parova razotkrivaju životni događaji i socijalno biografski kontekst. Prethodni uvid u celinu prikupljene empirijske evidencije omogućio nam je da konstruišemo jedinice analize – semantičke šeme (nodove) i njihove uže poddimenzije (kodove), koje smo potom ispunjavali konkretnim definicijama sitaucije svakog para. Interpretaciju svakog pojedinačnog para prati i komparativna analiza sličnosti i razlika u njihovim osećanjima, delanjima i akcionom potencijalu. Osnovna ideja nam je bila da pokažemo u kojoj meri parovi kritički preispituju sebe, svoga partnera, brak, životnu situaciju, kakav je njihov odnos prema sadašnjosti i budućnosti, da li postavljaju jasne ciljeve u smislu napredovanja i kakve su im u tom smislu eventualne strategije. Takođe, želele smo da procenimo u kojoj meri uspevaju da uspostave kontrolu nad sobom i socijalnim okruženjem tokom socijalnog stresa koji prati promenu kao i da planiraju svoje biografije. Smatrale smo da time partneri zapravo otkrivaju i svoje lične i grupne kapacitete za promenom, odnosno aktivnijom socijalnom integracijom u stalno menjajućem okruženju, što je, čini se, zakasnela, ali nužna individualna strategija, kada je reč o globalnoj, drugoj modernizaciji.",
publisher = "Beograd : Sociološko udruženje Srbije i Crne Gore, Beograd : Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet, Institut za sociološka istraživanja",
journal = "Sociologija",
title = "Prelaz iz braka u roditeljstvo: diskursi i prakse – dijadna perspektiva, Transition from marriage into parenthood: Discourses and practice: Dyadic perspective",
volume = "56",
number = "4",
pages = "427-444",
doi = "10.2298/SOC1404427B"
}
Bobić, M.,& Stanojević, M.. (2014). Prelaz iz braka u roditeljstvo: diskursi i prakse – dijadna perspektiva. in Sociologija
Beograd : Sociološko udruženje Srbije i Crne Gore., 56(4), 427-444.
https://doi.org/10.2298/SOC1404427B
Bobić M, Stanojević M. Prelaz iz braka u roditeljstvo: diskursi i prakse – dijadna perspektiva. in Sociologija. 2014;56(4):427-444.
doi:10.2298/SOC1404427B .
Bobić, Mirjana, Stanojević, Milena, "Prelaz iz braka u roditeljstvo: diskursi i prakse – dijadna perspektiva" in Sociologija, 56, no. 4 (2014):427-444,
https://doi.org/10.2298/SOC1404427B . .
1

Procesualnost porodične transformacije i refleksivnost aktera – dijadna perspektiva

Bobić, Mirjana; Stanojević, Milena

(Beograd : Sociološko udruženje Srbije i Crne Gore, 2014)

TY  - JOUR
AU  - Bobić, Mirjana
AU  - Stanojević, Milena
PY  - 2014
UR  - http://gery.gef.bg.ac.rs/handle/123456789/1543
AB  - Rad je proizašao iz interpretacije drugog dela rezultata zasnovane teorije na intervjuima i posmatranjima 30 parova (60 muškaraca i žena) iz Beograda, u okviru istraživanja na temi Politike roditeljstva, iz 2013/14, pri Institutu za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta u Beogradu. Primenjeni metododološki individualizam i u ovom radu imao je za cilj da opiše specifičnost i različitost toka promena u kritičkoj tački prelaza (nakon rođenja deteta). Da bi se on postigao, obe autorke su nezavisno proučile celokupnu iskustvenu evidenciju, a onda su konsenzualno izabrale tri para. Izdvojeni parovi su specifični zbog različitog i naročitog odnosa: prema socijalnom stresu (porodičnoj krizi koja prati bračno porodičnu transformaciju), zatim prema vrednosnim i ponašajnim modelima porodica porekla i najzad, po načinima adaptacije i konsolidacije nove grupe. Dodeljena su im simbolička imena koja koncizno, doduše provizorno, opisuju njihove dominantne bihejvioralne modele: 'inteligencija', 'stratezi' i 'defetisti'. Kod sva tri para poklapaju se objektivna sociološka merila i njihove subjektivne definicije životne situacije, tako da oni pripadaju srednjem ili nižem srednjem sloju. U cilju interpretacije rezultata kontruisale smo jedinice analize - semantičke šeme (nodove) i njihove uže poddimenzije (kodove), koje smo popunjavale konketnim definicijama sitaucije parova. Interpretacija svakog pojedinačnog para prati i komparativna analiza sličnosti i razlika u njihovim osećanjima, delanjima i akcionom potencijalu. Osnovna ideja nam je i ovde bila da pokažemo u kojoj meri parovi kritički preispituju sebe, svoje životne zajednice, kakav je njihov odnos prema sadašnjosti i budućnosti, da li postavljaju jasne ciljeve u smislu napredovanja i kakve su im strategije delovanja. Cilj nam je bio da procenimo u kojoj meri parovi uspevaju da uspostave kontrolu nad sobom i socijalnim okruženjem, da li ponavljaju ili prave otklon u odnosu na porodicu porekla i kakvo je subjektivno značenje u slučaju raskida sa prošlošću. Smatrale smo da time partneri pokazuju i svoje lične i grupne kapacitete za promenom, odgovornom i aktivnom socijalnom participacijom, u stalno menjajućem okruženju.
PB  - Beograd : Sociološko udruženje Srbije i Crne Gore
PB  - Beograd : Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet, Institut za sociološka istraživanja
T2  - Sociologija
T1  - Procesualnost porodične transformacije i refleksivnost aktera – dijadna perspektiva
VL  - 56
IS  - 4
SP  - 445
EP  - 457
DO  - 10.2298/SOC1404445B
ER  - 
@article{
author = "Bobić, Mirjana and Stanojević, Milena",
year = "2014",
abstract = "Rad je proizašao iz interpretacije drugog dela rezultata zasnovane teorije na intervjuima i posmatranjima 30 parova (60 muškaraca i žena) iz Beograda, u okviru istraživanja na temi Politike roditeljstva, iz 2013/14, pri Institutu za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta u Beogradu. Primenjeni metododološki individualizam i u ovom radu imao je za cilj da opiše specifičnost i različitost toka promena u kritičkoj tački prelaza (nakon rođenja deteta). Da bi se on postigao, obe autorke su nezavisno proučile celokupnu iskustvenu evidenciju, a onda su konsenzualno izabrale tri para. Izdvojeni parovi su specifični zbog različitog i naročitog odnosa: prema socijalnom stresu (porodičnoj krizi koja prati bračno porodičnu transformaciju), zatim prema vrednosnim i ponašajnim modelima porodica porekla i najzad, po načinima adaptacije i konsolidacije nove grupe. Dodeljena su im simbolička imena koja koncizno, doduše provizorno, opisuju njihove dominantne bihejvioralne modele: 'inteligencija', 'stratezi' i 'defetisti'. Kod sva tri para poklapaju se objektivna sociološka merila i njihove subjektivne definicije životne situacije, tako da oni pripadaju srednjem ili nižem srednjem sloju. U cilju interpretacije rezultata kontruisale smo jedinice analize - semantičke šeme (nodove) i njihove uže poddimenzije (kodove), koje smo popunjavale konketnim definicijama sitaucije parova. Interpretacija svakog pojedinačnog para prati i komparativna analiza sličnosti i razlika u njihovim osećanjima, delanjima i akcionom potencijalu. Osnovna ideja nam je i ovde bila da pokažemo u kojoj meri parovi kritički preispituju sebe, svoje životne zajednice, kakav je njihov odnos prema sadašnjosti i budućnosti, da li postavljaju jasne ciljeve u smislu napredovanja i kakve su im strategije delovanja. Cilj nam je bio da procenimo u kojoj meri parovi uspevaju da uspostave kontrolu nad sobom i socijalnim okruženjem, da li ponavljaju ili prave otklon u odnosu na porodicu porekla i kakvo je subjektivno značenje u slučaju raskida sa prošlošću. Smatrale smo da time partneri pokazuju i svoje lične i grupne kapacitete za promenom, odgovornom i aktivnom socijalnom participacijom, u stalno menjajućem okruženju.",
publisher = "Beograd : Sociološko udruženje Srbije i Crne Gore, Beograd : Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet, Institut za sociološka istraživanja",
journal = "Sociologija",
title = "Procesualnost porodične transformacije i refleksivnost aktera – dijadna perspektiva",
volume = "56",
number = "4",
pages = "445-457",
doi = "10.2298/SOC1404445B"
}
Bobić, M.,& Stanojević, M.. (2014). Procesualnost porodične transformacije i refleksivnost aktera – dijadna perspektiva. in Sociologija
Beograd : Sociološko udruženje Srbije i Crne Gore., 56(4), 445-457.
https://doi.org/10.2298/SOC1404445B
Bobić M, Stanojević M. Procesualnost porodične transformacije i refleksivnost aktera – dijadna perspektiva. in Sociologija. 2014;56(4):445-457.
doi:10.2298/SOC1404445B .
Bobić, Mirjana, Stanojević, Milena, "Procesualnost porodične transformacije i refleksivnost aktera – dijadna perspektiva" in Sociologija, 56, no. 4 (2014):445-457,
https://doi.org/10.2298/SOC1404445B . .
1

Patrilineal traditional family: Examples of Serbia and Bulgaria

Rajković, Ljubica; Miletić-Stepanović, Vesna

(Beograd : Srpsko geografsko društvo, 2014)

TY  - JOUR
AU  - Rajković, Ljubica
AU  - Miletić-Stepanović, Vesna
PY  - 2014
UR  - https://gery.gef.bg.ac.rs/handle/123456789/624
PB  - Beograd : Srpsko geografsko društvo
T2  - Glasnik Srpskog geografskog društva
T1  - Patrilineal traditional family: Examples of Serbia and Bulgaria
VL  - 94
IS  - 3
SP  - 83
EP  - 116
DO  - 10.2298/GSGD1403083R
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_624
ER  - 
@article{
author = "Rajković, Ljubica and Miletić-Stepanović, Vesna",
year = "2014",
publisher = "Beograd : Srpsko geografsko društvo",
journal = "Glasnik Srpskog geografskog društva",
title = "Patrilineal traditional family: Examples of Serbia and Bulgaria",
volume = "94",
number = "3",
pages = "83-116",
doi = "10.2298/GSGD1403083R",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_624"
}
Rajković, L.,& Miletić-Stepanović, V.. (2014). Patrilineal traditional family: Examples of Serbia and Bulgaria. in Glasnik Srpskog geografskog društva
Beograd : Srpsko geografsko društvo., 94(3), 83-116.
https://doi.org/10.2298/GSGD1403083R
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_624
Rajković L, Miletić-Stepanović V. Patrilineal traditional family: Examples of Serbia and Bulgaria. in Glasnik Srpskog geografskog društva. 2014;94(3):83-116.
doi:10.2298/GSGD1403083R
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_624 .
Rajković, Ljubica, Miletić-Stepanović, Vesna, "Patrilineal traditional family: Examples of Serbia and Bulgaria" in Glasnik Srpskog geografskog društva, 94, no. 3 (2014):83-116,
https://doi.org/10.2298/GSGD1403083R .,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_624 .

Изазови глобализације културе: културни идентитет и глобализација

Станојевић, Милена

(Косовска Митровица : Универзитет у Приштини - Филозофски факултет, 2013)

TY  - CHAP
AU  - Станојевић, Милена
PY  - 2013
UR  - http://gery.gef.bg.ac.rs/handle/123456789/1556
AB  - „Културни идентитет је процес у којем се директно сучељавају потребе за универзализацијом појединих култура и неминовност поштовања свих посебности” (Коковић 2005, 298). Глобално-културни приступ, у оквиру дебате о глобализацији, разматра питање опстанка културног, односно националног идентитета у условима „глобалне културе” (Склер). Глобализација културе је као предмет овог рада узета као засебна димензија глобализације. Група аутора дефинише процес културне глобализације као процес денационализације и културне унификације који носи опасност укидања плурализма култура и брисања културних, односно националних идентитета. Поставља се питање: да ли нестанак националних граница нарушава националну културу једне земље.
У раду ће бити проблематизовани следећи процеси: напетости између културне хомогенизације и културне хетерогенизације (Ападурај 2011), односи етничке и културне фрагментације и модернистичке хомогенизације (Фридман), однос глобалног и локалног, као и процеси универзализације и партикуларизације (Робертсон). Наведени процеси резултат су додира сусрета различитих култура које се често посматрају у релацији доминантна vs подређена култура, при чему се најчешће истиче утицај западних културних образаца у односу на незападна друштва. Међутим, постоје аутори који подсећају да је тај однос знатно комплекснији – мање политичке целине увек страхују од доминације оних већег обима, посебно ако се налазе у њиховом суседству. Из наведеног следи да се хомогенизација не односи искључиво на доминантне културне обрасце Запада (процес американизације/вестернизације) већ се може говорити и о процесима јапанизације (за Корејце), русизације (за балтичке републике) итд. (Ападурај 2011). 
Предмет овог рада је разматрање комплексности процеса културне глобализације. У погледу проблема очувања националног културног идентитета у условима глобализације, циљ рада је да се прикажу и размотре различити модели глобалних културних образаца, као и димензије глобалних културних токова, односно да сагледа питање садашњости и будућност глобализације културе.
PB  - Косовска Митровица : Универзитет у Приштини - Филозофски факултет
PB  - Београд : Српско социолошко друштво
PB  - Београд : Институт за упоредно право
T2  - Међународни тематски зборник "Глобализација и десуверенизација", Косовска Митровица
T1  - Изазови глобализације културе: културни идентитет и глобализација
SP  - 897
EP  - 918
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1556
ER  - 
@inbook{
author = "Станојевић, Милена",
year = "2013",
abstract = "„Културни идентитет је процес у којем се директно сучељавају потребе за универзализацијом појединих култура и неминовност поштовања свих посебности” (Коковић 2005, 298). Глобално-културни приступ, у оквиру дебате о глобализацији, разматра питање опстанка културног, односно националног идентитета у условима „глобалне културе” (Склер). Глобализација културе је као предмет овог рада узета као засебна димензија глобализације. Група аутора дефинише процес културне глобализације као процес денационализације и културне унификације који носи опасност укидања плурализма култура и брисања културних, односно националних идентитета. Поставља се питање: да ли нестанак националних граница нарушава националну културу једне земље.
У раду ће бити проблематизовани следећи процеси: напетости између културне хомогенизације и културне хетерогенизације (Ападурај 2011), односи етничке и културне фрагментације и модернистичке хомогенизације (Фридман), однос глобалног и локалног, као и процеси универзализације и партикуларизације (Робертсон). Наведени процеси резултат су додира сусрета различитих култура које се често посматрају у релацији доминантна vs подређена култура, при чему се најчешће истиче утицај западних културних образаца у односу на незападна друштва. Међутим, постоје аутори који подсећају да је тај однос знатно комплекснији – мање политичке целине увек страхују од доминације оних већег обима, посебно ако се налазе у њиховом суседству. Из наведеног следи да се хомогенизација не односи искључиво на доминантне културне обрасце Запада (процес американизације/вестернизације) већ се може говорити и о процесима јапанизације (за Корејце), русизације (за балтичке републике) итд. (Ападурај 2011). 
Предмет овог рада је разматрање комплексности процеса културне глобализације. У погледу проблема очувања националног културног идентитета у условима глобализације, циљ рада је да се прикажу и размотре различити модели глобалних културних образаца, као и димензије глобалних културних токова, односно да сагледа питање садашњости и будућност глобализације културе.",
publisher = "Косовска Митровица : Универзитет у Приштини - Филозофски факултет, Београд : Српско социолошко друштво, Београд : Институт за упоредно право",
journal = "Међународни тематски зборник "Глобализација и десуверенизација", Косовска Митровица",
booktitle = "Изазови глобализације културе: културни идентитет и глобализација",
pages = "897-918",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1556"
}
Станојевић, М.. (2013). Изазови глобализације културе: културни идентитет и глобализација. in Међународни тематски зборник "Глобализација и десуверенизација", Косовска Митровица
Косовска Митровица : Универзитет у Приштини - Филозофски факултет., 897-918.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1556
Станојевић М. Изазови глобализације културе: културни идентитет и глобализација. in Међународни тематски зборник "Глобализација и десуверенизација", Косовска Митровица. 2013;:897-918.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1556 .
Станојевић, Милена, "Изазови глобализације културе: културни идентитет и глобализација" in Међународни тематски зборник "Глобализација и десуверенизација", Косовска Митровица (2013):897-918,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1556 .

Мирко Косић - једна заборављена социологија

Петровић, Дејан; Токовић, Милена

(Београд : Социолошко друштво Србије, 2012)

TY  - JOUR
AU  - Петровић, Дејан
AU  - Токовић, Милена
PY  - 2012
UR  - http://gery.gef.bg.ac.rs/handle/123456789/1542
AB  - Једно од најважнијих имена српске социологије у периоду између два светска рата свакако је Мирко Косић. Међутим, за велики део савремене социолошке научне заједнице у оквиру Србије овај аутор, који је иза себе оставио низ научних радова и један уџбеник социологије, остао је непознаница. Треба још споменути и Друштвен и живот, један од првих часописа за друштвене науке у Србији, који је Косић основао и уређивао. У датом контексту, овим прилогом се настоје, у кратким цртама, при казати становишта поменутог социолога о предмету, циљевима и методу социологије као посебне друштвене науке. Поред наведеног, посебан нагласак биће стављен на Косићеву оштру критику марксизма и ауторову везу са Недићевим режимом, а уциљу приказивања фактора који су допринели занемаривању његовог рада у оквиру домаће социологије након Другог светског рата, а самим тим и постепеном забораву Мирка Косића.
PB  - Београд : Социолошко друштво Србије
T2  - Sociološki pregled, Posebno izdanje "Sto godina sociologije u Srbiji", sv. 1
T1  - Мирко Косић - једна заборављена социологија
VL  - 46
IS  - 1
SP  - 337
EP  - 352
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1542
ER  - 
@article{
author = "Петровић, Дејан and Токовић, Милена",
year = "2012",
abstract = "Једно од најважнијих имена српске социологије у периоду између два светска рата свакако је Мирко Косић. Међутим, за велики део савремене социолошке научне заједнице у оквиру Србије овај аутор, који је иза себе оставио низ научних радова и један уџбеник социологије, остао је непознаница. Треба још споменути и Друштвен и живот, један од првих часописа за друштвене науке у Србији, који је Косић основао и уређивао. У датом контексту, овим прилогом се настоје, у кратким цртама, при казати становишта поменутог социолога о предмету, циљевима и методу социологије као посебне друштвене науке. Поред наведеног, посебан нагласак биће стављен на Косићеву оштру критику марксизма и ауторову везу са Недићевим режимом, а уциљу приказивања фактора који су допринели занемаривању његовог рада у оквиру домаће социологије након Другог светског рата, а самим тим и постепеном забораву Мирка Косића.",
publisher = "Београд : Социолошко друштво Србије",
journal = "Sociološki pregled, Posebno izdanje "Sto godina sociologije u Srbiji", sv. 1",
title = "Мирко Косић - једна заборављена социологија",
volume = "46",
number = "1",
pages = "337-352",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1542"
}
Петровић, Д.,& Токовић, М.. (2012). Мирко Косић - једна заборављена социологија. in Sociološki pregled, Posebno izdanje "Sto godina sociologije u Srbiji", sv. 1
Београд : Социолошко друштво Србије., 46(1), 337-352.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1542
Петровић Д, Токовић М. Мирко Косић - једна заборављена социологија. in Sociološki pregled, Posebno izdanje "Sto godina sociologije u Srbiji", sv. 1. 2012;46(1):337-352.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1542 .
Петровић, Дејан, Токовић, Милена, "Мирко Косић - једна заборављена социологија" in Sociološki pregled, Posebno izdanje "Sto godina sociologije u Srbiji", sv. 1, 46, no. 1 (2012):337-352,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1542 .

Family and social development: Between the risk and the capital

Rajković, Ljubica; Miletić-Stepanović, Vesna

(Beograd : Srpsko geografsko društvo, 2010)

TY  - JOUR
AU  - Rajković, Ljubica
AU  - Miletić-Stepanović, Vesna
PY  - 2010
UR  - https://gery.gef.bg.ac.rs/handle/123456789/334
AB  - This paper analyzes the relationship between family and social development in Serbia and Macedonia at the time of post-socialist transformation, stressing the ambivalence between risk and capital. The theoretical starting point is provided, first, by the theory of structuration by French sociologist Pierre Bourdieu and an analysis of traditional and modern patriarchate by feminists author Carol Patmen. The paper deals with three issues: 1. the role of extended families; 2. retraditionalisation of the woman's role in the family; and 3. violence against women as a health risk: the risks of birth control and symbolic risks (of strengthening traditional authority and marital power of men). The study relied on the following data sources: 1. statistical data for Serbia and Macedonia; 2. research findings by Vera Ehrlich, 'Family in the Transformation - the Study of Three Hundred Yugoslav Villages'; 3. findings from two sample investigations: a) the study by the Institute for Sociological Research of the Faculty of Philosophy on a representative sample, b) the study of the position of rural women on the sample of 580 rural families under observation in six districts of the central Serbia (Zlatiborski, Šumadijski, Rasinski, the City of Belgrade, Nišavski and Borski). Special attention will be paid to the regions of Macedonia along the border with Serbia - Pološki, Skopje and the Northeastern.
AB  - U ovom radu je analiziran odnos porodice i socijalnog razvoja u Srbiji i Makedoniji u trenucima postsocijalističke transformacije, pri čemu se naglašava ambivalentnost između rizika i kapitala. Polazno teorijsko stanovište je, kao prvo, teorija strukturacije francuskog sociologa Pjera Burdjea, kao i analiza tradicionalnog i modernog patrijarhata feministikinje Karol Pejtmen. Osnovne proučavane oblasti su: 1. uloga proširenih porodica, 2. retradicionalizovana uloga žena u porodici, 3. nasilje nad ženama kao zdravstveni rizik: rizici kontrole rađanja i simbolički rizici (jačanje tradicionalnog autoriteta i bračne moći muškaraca). Kao izvori podataka, u radu se koriste: 1. statistički podaci za Srbiju i Makedoniju, 2. podaci istraživanja Vere Erlih 'Porodica u transformaciji - studija u tri stotine jugoslovenskih sela' 3. podaci dva istraživanja na uzorcima: a. istraživanje Instituta za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta u Beogradu na reprezentativnom uzorku b. istraživanje o položaju seoskih žena na uzorku od 580 posmatranih seoskih porodica u šest okruga centralne Srbije (Zlatiborski, Šumadijski, Mačvanski, područje Grada Beograda, Nišavski i Rasinski). Posebna pažnja će biti obraćena na pogranične regione Makedonijie prema Srbiji - Pološki, Skopski i Severoistočni.
PB  - Beograd : Srpsko geografsko društvo
T2  - Glasnik Srpskog geografskog društva
T1  - Family and social development: Between the risk and the capital
T1  - Porodica i socijalni razvoj - između rizika i kapitala
VL  - 90
IS  - 3
SP  - 257
EP  - 279
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_334
ER  - 
@article{
author = "Rajković, Ljubica and Miletić-Stepanović, Vesna",
year = "2010",
abstract = "This paper analyzes the relationship between family and social development in Serbia and Macedonia at the time of post-socialist transformation, stressing the ambivalence between risk and capital. The theoretical starting point is provided, first, by the theory of structuration by French sociologist Pierre Bourdieu and an analysis of traditional and modern patriarchate by feminists author Carol Patmen. The paper deals with three issues: 1. the role of extended families; 2. retraditionalisation of the woman's role in the family; and 3. violence against women as a health risk: the risks of birth control and symbolic risks (of strengthening traditional authority and marital power of men). The study relied on the following data sources: 1. statistical data for Serbia and Macedonia; 2. research findings by Vera Ehrlich, 'Family in the Transformation - the Study of Three Hundred Yugoslav Villages'; 3. findings from two sample investigations: a) the study by the Institute for Sociological Research of the Faculty of Philosophy on a representative sample, b) the study of the position of rural women on the sample of 580 rural families under observation in six districts of the central Serbia (Zlatiborski, Šumadijski, Rasinski, the City of Belgrade, Nišavski and Borski). Special attention will be paid to the regions of Macedonia along the border with Serbia - Pološki, Skopje and the Northeastern., U ovom radu je analiziran odnos porodice i socijalnog razvoja u Srbiji i Makedoniji u trenucima postsocijalističke transformacije, pri čemu se naglašava ambivalentnost između rizika i kapitala. Polazno teorijsko stanovište je, kao prvo, teorija strukturacije francuskog sociologa Pjera Burdjea, kao i analiza tradicionalnog i modernog patrijarhata feministikinje Karol Pejtmen. Osnovne proučavane oblasti su: 1. uloga proširenih porodica, 2. retradicionalizovana uloga žena u porodici, 3. nasilje nad ženama kao zdravstveni rizik: rizici kontrole rađanja i simbolički rizici (jačanje tradicionalnog autoriteta i bračne moći muškaraca). Kao izvori podataka, u radu se koriste: 1. statistički podaci za Srbiju i Makedoniju, 2. podaci istraživanja Vere Erlih 'Porodica u transformaciji - studija u tri stotine jugoslovenskih sela' 3. podaci dva istraživanja na uzorcima: a. istraživanje Instituta za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta u Beogradu na reprezentativnom uzorku b. istraživanje o položaju seoskih žena na uzorku od 580 posmatranih seoskih porodica u šest okruga centralne Srbije (Zlatiborski, Šumadijski, Mačvanski, područje Grada Beograda, Nišavski i Rasinski). Posebna pažnja će biti obraćena na pogranične regione Makedonijie prema Srbiji - Pološki, Skopski i Severoistočni.",
publisher = "Beograd : Srpsko geografsko društvo",
journal = "Glasnik Srpskog geografskog društva",
title = "Family and social development: Between the risk and the capital, Porodica i socijalni razvoj - između rizika i kapitala",
volume = "90",
number = "3",
pages = "257-279",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_334"
}
Rajković, L.,& Miletić-Stepanović, V.. (2010). Family and social development: Between the risk and the capital. in Glasnik Srpskog geografskog društva
Beograd : Srpsko geografsko društvo., 90(3), 257-279.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_334
Rajković L, Miletić-Stepanović V. Family and social development: Between the risk and the capital. in Glasnik Srpskog geografskog društva. 2010;90(3):257-279.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_334 .
Rajković, Ljubica, Miletić-Stepanović, Vesna, "Family and social development: Between the risk and the capital" in Glasnik Srpskog geografskog društva, 90, no. 3 (2010):257-279,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_334 .