Đorđević, Dejan Ž.

Link to this page

Authority KeyName Variants
9bd9ec42-ba2b-497c-9c75-cb6cac670d9e
  • Đorđević, Dejan Ž. (3)
Projects

Author's Bibliography

Demographic Aspects of Urban Shrinkage in Serbia: Trajectory, Variety, and Drivers of Shrinking Cities

Đurkin, Danica; Antić, Marija; Đorđević, Dejan Ž.

(Basel : MDPI, 2023)

TY  - JOUR
AU  - Đurkin, Danica
AU  - Antić, Marija
AU  - Đorđević, Dejan Ž.
PY  - 2023
UR  - http://gery.gef.bg.ac.rs/handle/123456789/1650
AB  - Many European countries have faced the process of urban shrinkage in recent decades.
Due to the various theoretical aspects of urban shrinkage, there are numerous approaches to the
interpretation of this process. The most widely accepted of these refers to the demographic component as the starting point for defining this phenomenon, with the decline of the total population as the main indicator. The demographic shrinkage of cities in Serbia is a process that has been in place since the 1960s, with the dynamics of spatial-demographic and socioeconomic transformation during the post-socialist transition having exacerbated urban shrinkage. As a result, over 80% of urban settlements are affected by it. This paper identifies the trajectory and spatio-temporal patterns of the intensity and dynamics of urban shrinkage for the period from 1961 to 2022. The aim of this work is to show the diversity of shrinking cities and to explore the driving forces behind this process in Serbia. In this study, we conducted an analysis of population trends in 167 urban settlements in Serbia. Further analysis included the identification of contrasting spatio-temporal and demographic dynamic patterns characterized by either natural losses or out-migration. Due to the complex urban trajectories, a typology was created that distinguishes four different types of shrinking cities: continuously shrinking cities, episodically shrinking cities, recently shrinking cities, and resurgent cities. The results are important to achieving a better understanding of how patterns of local population trends change over time and space. The result will thus be a step towards explaining the main demographic factors causing population change and inter- and intra-regional differences between shrinking cities in Serbia, as well as towards examining urban renewal opportunities in the future.
PB  - Basel : MDPI
T2  - Sustainability
T1  - Demographic Aspects of Urban Shrinkage in Serbia: Trajectory, Variety, and Drivers of Shrinking Cities
VL  - 15
IS  - 22
SP  - 15961
DO  - 10.3390/su152215961
ER  - 
@article{
author = "Đurkin, Danica and Antić, Marija and Đorđević, Dejan Ž.",
year = "2023",
abstract = "Many European countries have faced the process of urban shrinkage in recent decades.
Due to the various theoretical aspects of urban shrinkage, there are numerous approaches to the
interpretation of this process. The most widely accepted of these refers to the demographic component as the starting point for defining this phenomenon, with the decline of the total population as the main indicator. The demographic shrinkage of cities in Serbia is a process that has been in place since the 1960s, with the dynamics of spatial-demographic and socioeconomic transformation during the post-socialist transition having exacerbated urban shrinkage. As a result, over 80% of urban settlements are affected by it. This paper identifies the trajectory and spatio-temporal patterns of the intensity and dynamics of urban shrinkage for the period from 1961 to 2022. The aim of this work is to show the diversity of shrinking cities and to explore the driving forces behind this process in Serbia. In this study, we conducted an analysis of population trends in 167 urban settlements in Serbia. Further analysis included the identification of contrasting spatio-temporal and demographic dynamic patterns characterized by either natural losses or out-migration. Due to the complex urban trajectories, a typology was created that distinguishes four different types of shrinking cities: continuously shrinking cities, episodically shrinking cities, recently shrinking cities, and resurgent cities. The results are important to achieving a better understanding of how patterns of local population trends change over time and space. The result will thus be a step towards explaining the main demographic factors causing population change and inter- and intra-regional differences between shrinking cities in Serbia, as well as towards examining urban renewal opportunities in the future.",
publisher = "Basel : MDPI",
journal = "Sustainability",
title = "Demographic Aspects of Urban Shrinkage in Serbia: Trajectory, Variety, and Drivers of Shrinking Cities",
volume = "15",
number = "22",
pages = "15961",
doi = "10.3390/su152215961"
}
Đurkin, D., Antić, M.,& Đorđević, D. Ž.. (2023). Demographic Aspects of Urban Shrinkage in Serbia: Trajectory, Variety, and Drivers of Shrinking Cities. in Sustainability
Basel : MDPI., 15(22), 15961.
https://doi.org/10.3390/su152215961
Đurkin D, Antić M, Đorđević DŽ. Demographic Aspects of Urban Shrinkage in Serbia: Trajectory, Variety, and Drivers of Shrinking Cities. in Sustainability. 2023;15(22):15961.
doi:10.3390/su152215961 .
Đurkin, Danica, Antić, Marija, Đorđević, Dejan Ž., "Demographic Aspects of Urban Shrinkage in Serbia: Trajectory, Variety, and Drivers of Shrinking Cities" in Sustainability, 15, no. 22 (2023):15961,
https://doi.org/10.3390/su152215961 . .

Stavovi i namere o preseljavanju stanovištva kao determinanta održivog ruralnog razvoja Srbije

Antić, Marija; Šantić, Danica; Đorđević, Dejan Ž.

(Niš : Univerzitet u Nišu - Ekonomski fakultet, 2021)

TY  - CONF
AU  - Antić, Marija
AU  - Šantić, Danica
AU  - Đorđević, Dejan Ž.
PY  - 2021
UR  - http://gery.gef.bg.ac.rs/handle/123456789/1169
AB  - Međuzavisnost migracija i ruralnog razvoja je višestruka i kompleksna sa obzirom na to da migracije stanovništva imaju značajan uticaj kako na razvojne potencijale tako i na izazove i rizike sa kojima se sučavaju seoska naselja i ruralna područja. Demografska i ekonomska vitalnost je bila jedan od najvažnijih razvojnih karakteristika ruralnih prostora Srbije do sredine 20. veka, kada je u uslovima dinamične i centralizovano usmerene industrijalizacije, praćene sinhronizovanim procesima urbanizacija i deagrarizacije, došlo do njihove marginalizacije. Navedeni procesi su svoj prostorni, demografski i privredni izraz imali u dubokim strukturnim problemima i ubrzanom propadanju ruralnih prostora, posebno onih lociranih u planinskim, perifernim i pograničnima oblastima. Budući da su ova područja bila izostavljena iz fokusnih trajektorija socijalističkog razvoja, došlo je do preseljavanja miliona stanovnika iz sela u gradove, što je rezultiralo masovnom depopulacijom koja je u najugroženijim područjima imala razmere ruralnog egzodusa. Iz tog razloga se pitanje održivog ruralnog razvoja nameće kao jedan od prioritetnih zadataka
razvoja srpskog društva na početku 21. veka. Centralno pitanje ovog rada je fokusirano na specifičnostima savremenih migracionih fenomena kroz sagledavanje stavova i namera o preseljavanju ruralnog stanovništva, kao uticaja prostorne pokretljivosti na trendove ruralnog razvoja u bliskoj budućnosti, na primeru četiri jedinice lokalne samouprave –Leskovca, Zaječara,
Užica i Zrenjanina, koje na najbolji način prezentuju hetereogenost migracionih obrazca i osobenost razvoja ruralnog prostora Srbije.
PB  - Niš : Univerzitet u Nišu - Ekonomski fakultet
C3  - XXVI Naučni skup: Regionalni razvoj i demografski tokovi zemalja Jugoistočne Evrope
T1  - Stavovi i namere o preseljavanju stanovištva kao determinanta održivog ruralnog razvoja Srbije
SP  - 111
EP  - 118
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1169
ER  - 
@conference{
author = "Antić, Marija and Šantić, Danica and Đorđević, Dejan Ž.",
year = "2021",
abstract = "Međuzavisnost migracija i ruralnog razvoja je višestruka i kompleksna sa obzirom na to da migracije stanovništva imaju značajan uticaj kako na razvojne potencijale tako i na izazove i rizike sa kojima se sučavaju seoska naselja i ruralna područja. Demografska i ekonomska vitalnost je bila jedan od najvažnijih razvojnih karakteristika ruralnih prostora Srbije do sredine 20. veka, kada je u uslovima dinamične i centralizovano usmerene industrijalizacije, praćene sinhronizovanim procesima urbanizacija i deagrarizacije, došlo do njihove marginalizacije. Navedeni procesi su svoj prostorni, demografski i privredni izraz imali u dubokim strukturnim problemima i ubrzanom propadanju ruralnih prostora, posebno onih lociranih u planinskim, perifernim i pograničnima oblastima. Budući da su ova područja bila izostavljena iz fokusnih trajektorija socijalističkog razvoja, došlo je do preseljavanja miliona stanovnika iz sela u gradove, što je rezultiralo masovnom depopulacijom koja je u najugroženijim područjima imala razmere ruralnog egzodusa. Iz tog razloga se pitanje održivog ruralnog razvoja nameće kao jedan od prioritetnih zadataka
razvoja srpskog društva na početku 21. veka. Centralno pitanje ovog rada je fokusirano na specifičnostima savremenih migracionih fenomena kroz sagledavanje stavova i namera o preseljavanju ruralnog stanovništva, kao uticaja prostorne pokretljivosti na trendove ruralnog razvoja u bliskoj budućnosti, na primeru četiri jedinice lokalne samouprave –Leskovca, Zaječara,
Užica i Zrenjanina, koje na najbolji način prezentuju hetereogenost migracionih obrazca i osobenost razvoja ruralnog prostora Srbije.",
publisher = "Niš : Univerzitet u Nišu - Ekonomski fakultet",
journal = "XXVI Naučni skup: Regionalni razvoj i demografski tokovi zemalja Jugoistočne Evrope",
title = "Stavovi i namere o preseljavanju stanovištva kao determinanta održivog ruralnog razvoja Srbije",
pages = "111-118",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1169"
}
Antić, M., Šantić, D.,& Đorđević, D. Ž.. (2021). Stavovi i namere o preseljavanju stanovištva kao determinanta održivog ruralnog razvoja Srbije. in XXVI Naučni skup: Regionalni razvoj i demografski tokovi zemalja Jugoistočne Evrope
Niš : Univerzitet u Nišu - Ekonomski fakultet., 111-118.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1169
Antić M, Šantić D, Đorđević DŽ. Stavovi i namere o preseljavanju stanovištva kao determinanta održivog ruralnog razvoja Srbije. in XXVI Naučni skup: Regionalni razvoj i demografski tokovi zemalja Jugoistočne Evrope. 2021;:111-118.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1169 .
Antić, Marija, Šantić, Danica, Đorđević, Dejan Ž., "Stavovi i namere o preseljavanju stanovištva kao determinanta održivog ruralnog razvoja Srbije" in XXVI Naučni skup: Regionalni razvoj i demografski tokovi zemalja Jugoistočne Evrope (2021):111-118,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1169 .

Specific relations in the cross-border passenger traffic and the development of tourism in Southeast Serbia

Đorđević, Dejan Ž.; Šantić, Danica

(Niš : Univerzitet u Nišu, 2015)

TY  - JOUR
AU  - Đorđević, Dejan Ž.
AU  - Šantić, Danica
PY  - 2015
UR  - https://gery.gef.bg.ac.rs/handle/123456789/673
AB  - Passenger traffic between Serbia and Bulgaria operates through six border crossing points, one of which is rail. Not so long ago, there were more border crossing points between the two countries, fluctuations of the local population were far greater, but the depopulation of the border area between Serbia and Bulgaria over time resulted in the need to close these crossing points. Dynamic political events on the Balkan Peninsula during the 20th and 21st century have made the border crossing points to be separation points rather than meeting points of the two nations. Besides depopulation, the border area is characterized by extreme economic underdevelopment. The border area of Southeast Serbia in contemporary development plans is commonly recognized as an area suitable for tourism development, where the transit position plays one of the most important roles.
AB  - Promet putnika između Srbije i Bugarske odvija se preko šest graničnih prelaza, od kojih je jedan železnički. U ne tako davnoj prošlosti, između dve države bilo je više graničnih prelaza, fluktuacija domaćeg stanovništva bila je daleko veća, ali je depopulacija pograničnih prostora i Srbije i Bugarske vremenom dovela do potrebe za gašenjem ovih prelaza. Dinamična politička dešavanja na prostoru Balkanskog poluostrva, tokom XX i XXI veka, učinila su da granični prelazi češće budu mesta razdvajanja, nego mesta spajanja dva naroda. Pored depopulacije, pogranični prostor karakteriše i izrazita ekonomska nerazvijenost. Pogranični prostor jugoistočne Srbije se u savremenim razvojnim planovima, sve češće prepoznaje kao prostor pogodan za razvoj turizma, pri čemu tranzitni položaj igra jednu od značajnih uloga.
PB  - Niš : Univerzitet u Nišu
T2  - Teme
T1  - Specific relations in the cross-border passenger traffic and the development of tourism in Southeast Serbia
T1  - Specifičnosti odnosa prekograničnog prometa putnika i razvoja turizma jugoistočne Srbije
VL  - 39
IS  - 2
SP  - 395
EP  - 407
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_673
ER  - 
@article{
author = "Đorđević, Dejan Ž. and Šantić, Danica",
year = "2015",
abstract = "Passenger traffic between Serbia and Bulgaria operates through six border crossing points, one of which is rail. Not so long ago, there were more border crossing points between the two countries, fluctuations of the local population were far greater, but the depopulation of the border area between Serbia and Bulgaria over time resulted in the need to close these crossing points. Dynamic political events on the Balkan Peninsula during the 20th and 21st century have made the border crossing points to be separation points rather than meeting points of the two nations. Besides depopulation, the border area is characterized by extreme economic underdevelopment. The border area of Southeast Serbia in contemporary development plans is commonly recognized as an area suitable for tourism development, where the transit position plays one of the most important roles., Promet putnika između Srbije i Bugarske odvija se preko šest graničnih prelaza, od kojih je jedan železnički. U ne tako davnoj prošlosti, između dve države bilo je više graničnih prelaza, fluktuacija domaćeg stanovništva bila je daleko veća, ali je depopulacija pograničnih prostora i Srbije i Bugarske vremenom dovela do potrebe za gašenjem ovih prelaza. Dinamična politička dešavanja na prostoru Balkanskog poluostrva, tokom XX i XXI veka, učinila su da granični prelazi češće budu mesta razdvajanja, nego mesta spajanja dva naroda. Pored depopulacije, pogranični prostor karakteriše i izrazita ekonomska nerazvijenost. Pogranični prostor jugoistočne Srbije se u savremenim razvojnim planovima, sve češće prepoznaje kao prostor pogodan za razvoj turizma, pri čemu tranzitni položaj igra jednu od značajnih uloga.",
publisher = "Niš : Univerzitet u Nišu",
journal = "Teme",
title = "Specific relations in the cross-border passenger traffic and the development of tourism in Southeast Serbia, Specifičnosti odnosa prekograničnog prometa putnika i razvoja turizma jugoistočne Srbije",
volume = "39",
number = "2",
pages = "395-407",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_673"
}
Đorđević, D. Ž.,& Šantić, D.. (2015). Specific relations in the cross-border passenger traffic and the development of tourism in Southeast Serbia. in Teme
Niš : Univerzitet u Nišu., 39(2), 395-407.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_673
Đorđević DŽ, Šantić D. Specific relations in the cross-border passenger traffic and the development of tourism in Southeast Serbia. in Teme. 2015;39(2):395-407.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_673 .
Đorđević, Dejan Ž., Šantić, Danica, "Specific relations in the cross-border passenger traffic and the development of tourism in Southeast Serbia" in Teme, 39, no. 2 (2015):395-407,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_673 .