TY  - CONF
AU  - Jelovac, Ana
AU  - Lukić, Milica
AU  - Lukić, Ana
PY  - 2017
UR  - http://gery.gef.bg.ac.rs/handle/123456789/1370
AB  - Šume predstavljaju jedаn od najvećih prirodnih resursa svake države. Njihove uloge i funkcije su raznolike, a značaj za očuvanje životne sredine neprocenjiv. Šumski ekositemi važan su deo ukupnog biodiverziteta, činioci su stabilnosti klimatskih elemenata, prirodni su filteri vazduha, imaju značajnu hidrološku ulogu, umanjuju intezitet erozije, preventivno utiču na pojavu klizišta, osnova su razvoja brojih privrednih grana sa posebnim akcentom na turizam, a takođe imaju izražen naučni i edukativni karakter. Pod uticajem čovekovih aktivnosti pritisak na šumska područja izuzetno je pojačan. U cilju sprečavanja dalje degradacije i uspostavljanja održivog načina korišćenja šumskog zemljišta, između ostalog, neophodna je adekvatna i pravovremena informaciona osnova. Radi dobijanja podataka visoke tačnosti, u  veliкom broju ekološki razvijenih zemalja koristi se LiDAR tehnologija (Laser Imaging Detection And Ranging). Tehnologija pruža visinske podatke o topografiji terena i na osnovu tih podataka izrađuju se digitalni modeli terena (DMT) visoke preciznosti. Na osnovu LiDAR podataka i DTM-a mogu se vršiti različite analize praćenja stanja šumskog pokrivača, zoniranje koriščenja prostora, kreiranje simulacija kretanja mogućih požara, procene zahvaćenosti, ugroženosti i verovatnoće pojavljivanja istih, procene nastale štete i slično. Bitno je napomenuti da ova merenja pružaju važne informacije svim korisnicima prostora kojima je topografija bitan ulazni podatak – organi uprave, službe za zaštitu i spašavanje, privatni sektor i dr.
PB  - Beograd : Asocijacija prostornih planera Srbije
PB  - Beograd : Univerzitet u Beogradu - Geografski fakultet
C3  - Zbornik radova Devetog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Planska i normativna zaštita prostora i životne sredine", Palić-Subotica
T1  - Mogućnosti primene LiDAR tehnologije za potrebe monitoringa šuma i šumskog zemljišta na području Republike Srbije
SP  - 523
EP  - 530
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1370
ER  - 

@conference{
author = "Jelovac, Ana and Lukić, Milica and Lukić, Ana",
year = "2017",
abstract = "Šume predstavljaju jedаn od najvećih prirodnih resursa svake države. Njihove uloge i funkcije su raznolike, a značaj za očuvanje životne sredine neprocenjiv. Šumski ekositemi važan su deo ukupnog biodiverziteta, činioci su stabilnosti klimatskih elemenata, prirodni su filteri vazduha, imaju značajnu hidrološku ulogu, umanjuju intezitet erozije, preventivno utiču na pojavu klizišta, osnova su razvoja brojih privrednih grana sa posebnim akcentom na turizam, a takođe imaju izražen naučni i edukativni karakter. Pod uticajem čovekovih aktivnosti pritisak na šumska područja izuzetno je pojačan. U cilju sprečavanja dalje degradacije i uspostavljanja održivog načina korišćenja šumskog zemljišta, između ostalog, neophodna je adekvatna i pravovremena informaciona osnova. Radi dobijanja podataka visoke tačnosti, u  veliкom broju ekološki razvijenih zemalja koristi se LiDAR tehnologija (Laser Imaging Detection And Ranging). Tehnologija pruža visinske podatke o topografiji terena i na osnovu tih podataka izrađuju se digitalni modeli terena (DMT) visoke preciznosti. Na osnovu LiDAR podataka i DTM-a mogu se vršiti različite analize praćenja stanja šumskog pokrivača, zoniranje koriščenja prostora, kreiranje simulacija kretanja mogućih požara, procene zahvaćenosti, ugroženosti i verovatnoće pojavljivanja istih, procene nastale štete i slično. Bitno je napomenuti da ova merenja pružaju važne informacije svim korisnicima prostora kojima je topografija bitan ulazni podatak – organi uprave, službe za zaštitu i spašavanje, privatni sektor i dr.",
publisher = "Beograd : Asocijacija prostornih planera Srbije, Beograd : Univerzitet u Beogradu - Geografski fakultet",
journal = "Zbornik radova Devetog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Planska i normativna zaštita prostora i životne sredine", Palić-Subotica",
title = "Mogućnosti primene LiDAR tehnologije za potrebe monitoringa šuma i šumskog zemljišta na području Republike Srbije",
pages = "523-530",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1370"
}

Jelovac, A., Lukić, M.,& Lukić, A.. (2017). Mogućnosti primene LiDAR tehnologije za potrebe monitoringa šuma i šumskog zemljišta na području Republike Srbije. in Zbornik radova Devetog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Planska i normativna zaštita prostora i životne sredine", Palić-Subotica
Beograd : Asocijacija prostornih planera Srbije., 523-530.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1370

Jelovac A, Lukić M, Lukić A. Mogućnosti primene LiDAR tehnologije za potrebe monitoringa šuma i šumskog zemljišta na području Republike Srbije. in Zbornik radova Devetog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Planska i normativna zaštita prostora i životne sredine", Palić-Subotica. 2017;:523-530.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1370 .

Jelovac, Ana, Lukić, Milica, Lukić, Ana, "Mogućnosti primene LiDAR tehnologije za potrebe monitoringa šuma i šumskog zemljišta na području Republike Srbije" in Zbornik radova Devetog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Planska i normativna zaštita prostora i životne sredine", Palić-Subotica (2017):523-530,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1370 .

TY  - CONF
AU  - Ružić, Milica
AU  - Čolaković, Đorđe
AU  - Jelovac, Ana
PY  - 2016
UR  - http://gery.gef.bg.ac.rs/handle/123456789/1375
AB  - Elektronski otpad postaje sve značajniji problem savremenog društva iz dva razloga: opasan je jer sadrži veću količinu opasnih i štetnih supstanci koje imaju negativan uticaj na zagađivanje životne sredine, drugo količine e-otpada rastu neverovatnom brzinom zbog napretka tehnologije i brzog zastarevanja proizvoda. Problem je posebno izražen u urbanim sredinama, gde način života zahteva upotrebu velikog broja električnih uređaja i gde je prizvodnja ovog tipa otpada najveća. Nažalost, najveći deo elektronskih aparata i opreme završava kao otpad, iako se čak 90% komponenti otpada mogu ponovo iskoristiti. Razvijene zemlje sveta uspele su u većoj meri da uspešno reše problem e-otpada, i te primere pozitivne prakse možemo iskoristiti kao polaznu tačku u uspostavljanju efikasnog sistema upravljanja e-otpadom, najpre na teritoriji grada Beograda, pa kasnije i na području čitave Republike Srbije. U radu su prikazane osnovne karakteristike elektronskog otpada, njegov nastanak, uticaj koji taj tip otpada ima na životnu sredinu, najveći problemi koji se javljaju u oblasti upravljanja elektronskim otpadom, moguća rešenja navedenih problemа, kao i primer prikupljanja i reciklaže e-otpada u Beogradu.
PB  - Beograd : Asocijacija prostornih planera Srbije
PB  - Beograd : Univerzitet u Beogradu - Geografski fakultet
C3  - Zbornik radova mladih istaživača Šestog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Lokalna samouprava u planiranju i uređenju prostora i naselja", Vršac
T1  - Model upravljanja elektronskim otpadom na nivou grada – primer grad Beograd
SP  - 71
EP  - 77
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1375
ER  - 

@conference{
author = "Ružić, Milica and Čolaković, Đorđe and Jelovac, Ana",
year = "2016",
abstract = "Elektronski otpad postaje sve značajniji problem savremenog društva iz dva razloga: opasan je jer sadrži veću količinu opasnih i štetnih supstanci koje imaju negativan uticaj na zagađivanje životne sredine, drugo količine e-otpada rastu neverovatnom brzinom zbog napretka tehnologije i brzog zastarevanja proizvoda. Problem je posebno izražen u urbanim sredinama, gde način života zahteva upotrebu velikog broja električnih uređaja i gde je prizvodnja ovog tipa otpada najveća. Nažalost, najveći deo elektronskih aparata i opreme završava kao otpad, iako se čak 90% komponenti otpada mogu ponovo iskoristiti. Razvijene zemlje sveta uspele su u većoj meri da uspešno reše problem e-otpada, i te primere pozitivne prakse možemo iskoristiti kao polaznu tačku u uspostavljanju efikasnog sistema upravljanja e-otpadom, najpre na teritoriji grada Beograda, pa kasnije i na području čitave Republike Srbije. U radu su prikazane osnovne karakteristike elektronskog otpada, njegov nastanak, uticaj koji taj tip otpada ima na životnu sredinu, najveći problemi koji se javljaju u oblasti upravljanja elektronskim otpadom, moguća rešenja navedenih problemа, kao i primer prikupljanja i reciklaže e-otpada u Beogradu.",
publisher = "Beograd : Asocijacija prostornih planera Srbije, Beograd : Univerzitet u Beogradu - Geografski fakultet",
journal = "Zbornik radova mladih istaživača Šestog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Lokalna samouprava u planiranju i uređenju prostora i naselja", Vršac",
title = "Model upravljanja elektronskim otpadom na nivou grada – primer grad Beograd",
pages = "71-77",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1375"
}

Ružić, M., Čolaković, Đ.,& Jelovac, A.. (2016). Model upravljanja elektronskim otpadom na nivou grada – primer grad Beograd. in Zbornik radova mladih istaživača Šestog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Lokalna samouprava u planiranju i uređenju prostora i naselja", Vršac
Beograd : Asocijacija prostornih planera Srbije., 71-77.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1375

Ružić M, Čolaković Đ, Jelovac A. Model upravljanja elektronskim otpadom na nivou grada – primer grad Beograd. in Zbornik radova mladih istaživača Šestog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Lokalna samouprava u planiranju i uređenju prostora i naselja", Vršac. 2016;:71-77.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1375 .

Ružić, Milica, Čolaković, Đorđe, Jelovac, Ana, "Model upravljanja elektronskim otpadom na nivou grada – primer grad Beograd" in Zbornik radova mladih istaživača Šestog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Lokalna samouprava u planiranju i uređenju prostora i naselja", Vršac (2016):71-77,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1375 .

TY  - CONF
AU  - Jelovac, Ana
AU  - Ružić, Milica
AU  - Čolaković, Đorđe
PY  - 2016
UR  - http://gery.gef.bg.ac.rs/handle/123456789/1376
AB  - Vode predstavljaju, kako veliki razvojni potencijal, tako i veliki izvor opasnosti. Iz tog razloga, za prostor uz vodotokove, kao i za sve pokretne i nepokretne objekte koji bi se mogli naći na tim prostorima, važe znatna ograničenja kada govorimo o korišćenju prostora.U cilju smanjenja rizika i opasnosti na pomenutim područjima za urbaniste, prostorne planere, vlasnike objekata, investitore, a i mnoge druge, važna je što preciznija definicija granica plavnih područja. Za dobijanje preciznih podataka o njimaključni su precizni i pravovremeni ulazni podacio topografiji terena, položaju i geometriji objekata koji mogu uticati na tok vode kao i podaci o režimu oticanja. U cilju dobijanja podataka izuzetne tačnosti priobalnog područja, u većini evropskih i američkih zemalja, koristi se LiDAR tehnologija (engl. Laser Imaging Detection And Ranging). Ova tehnologija pruža visinske podatke o topografiji terena i na osnovu tih podataka prave se digitalni modeli terena (DMT) visoke preciznosti. Na osnovu njih se rade precizni prikazi graničnih linija vode na plavnim područjima, vrši se zoniranje koriščenja prostora kao i planiranje postavljanja infrastrukturnih i drugihobjekata u priobalnom području. Pod svetlom skorašnjih poplava na teritoriji Republike Srbije, ali i okolnih zemalja, moramo napomenuti da se upotrebom LiDAR tehnologije ubrzava sam proces i poboljšava kvalitet nacrta i mapa koje upozoravaju na ili simuliraju poplave na datim područjima. Na osnovu LiDAR podataka mogu se raditi različite procene i analize visine poplavnih talasa, zahvaćenosti područja, simulacije poplava, visokih voda i dr. Bitno je napomenuti da ova merenja daju važne podatke i mnogim drugim strukama i korisnicima, odnosno svima onima, kojima je topografija bitan ulazni podatak – upravni organi, opštine, službe za zaštitu i spašavanje, privatni sektor.
PB  - Beograd : Asocijacija prostornih planera Srbije
PB  - Beograd : Univerzitet u Beogradu - Geografski fakultet
C3  - Zbornik radova mladih istaživača Šestog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Lokalna samouprava u planiranju i uređenju prostora i naselja", Vršac
T1  - Definisanje plavnih područja korišćenjem LiDAR tehnologije
SP  - 125
EP  - 131
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1376
ER  - 

@conference{
author = "Jelovac, Ana and Ružić, Milica and Čolaković, Đorđe",
year = "2016",
abstract = "Vode predstavljaju, kako veliki razvojni potencijal, tako i veliki izvor opasnosti. Iz tog razloga, za prostor uz vodotokove, kao i za sve pokretne i nepokretne objekte koji bi se mogli naći na tim prostorima, važe znatna ograničenja kada govorimo o korišćenju prostora.U cilju smanjenja rizika i opasnosti na pomenutim područjima za urbaniste, prostorne planere, vlasnike objekata, investitore, a i mnoge druge, važna je što preciznija definicija granica plavnih područja. Za dobijanje preciznih podataka o njimaključni su precizni i pravovremeni ulazni podacio topografiji terena, položaju i geometriji objekata koji mogu uticati na tok vode kao i podaci o režimu oticanja. U cilju dobijanja podataka izuzetne tačnosti priobalnog područja, u većini evropskih i američkih zemalja, koristi se LiDAR tehnologija (engl. Laser Imaging Detection And Ranging). Ova tehnologija pruža visinske podatke o topografiji terena i na osnovu tih podataka prave se digitalni modeli terena (DMT) visoke preciznosti. Na osnovu njih se rade precizni prikazi graničnih linija vode na plavnim područjima, vrši se zoniranje koriščenja prostora kao i planiranje postavljanja infrastrukturnih i drugihobjekata u priobalnom području. Pod svetlom skorašnjih poplava na teritoriji Republike Srbije, ali i okolnih zemalja, moramo napomenuti da se upotrebom LiDAR tehnologije ubrzava sam proces i poboljšava kvalitet nacrta i mapa koje upozoravaju na ili simuliraju poplave na datim područjima. Na osnovu LiDAR podataka mogu se raditi različite procene i analize visine poplavnih talasa, zahvaćenosti područja, simulacije poplava, visokih voda i dr. Bitno je napomenuti da ova merenja daju važne podatke i mnogim drugim strukama i korisnicima, odnosno svima onima, kojima je topografija bitan ulazni podatak – upravni organi, opštine, službe za zaštitu i spašavanje, privatni sektor.",
publisher = "Beograd : Asocijacija prostornih planera Srbije, Beograd : Univerzitet u Beogradu - Geografski fakultet",
journal = "Zbornik radova mladih istaživača Šestog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Lokalna samouprava u planiranju i uređenju prostora i naselja", Vršac",
title = "Definisanje plavnih područja korišćenjem LiDAR tehnologije",
pages = "125-131",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1376"
}

Jelovac, A., Ružić, M.,& Čolaković, Đ.. (2016). Definisanje plavnih područja korišćenjem LiDAR tehnologije. in Zbornik radova mladih istaživača Šestog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Lokalna samouprava u planiranju i uređenju prostora i naselja", Vršac
Beograd : Asocijacija prostornih planera Srbije., 125-131.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1376

Jelovac A, Ružić M, Čolaković Đ. Definisanje plavnih područja korišćenjem LiDAR tehnologije. in Zbornik radova mladih istaživača Šestog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Lokalna samouprava u planiranju i uređenju prostora i naselja", Vršac. 2016;:125-131.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1376 .

Jelovac, Ana, Ružić, Milica, Čolaković, Đorđe, "Definisanje plavnih područja korišćenjem LiDAR tehnologije" in Zbornik radova mladih istaživača Šestog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Lokalna samouprava u planiranju i uređenju prostora i naselja", Vršac (2016):125-131,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1376 .