Bakić, Damjan

Link to this page

Authority KeyName Variants
orcid::0000-0003-0732-1942
  • Bakić, Damjan (12)
  • Бакић, Дамјан (3)
Projects

Author's Bibliography

Analiza demografskih resursa Beogradskog regiona na početku XXI veka

Trnavčević, Nevena; Bakić, Damjan

(Beograd : Univerzitet u Beogradu – Geografski fakultet, 2023)

TY  - JOUR
AU  - Trnavčević, Nevena
AU  - Bakić, Damjan
PY  - 2023
UR  - http://gery.gef.bg.ac.rs/handle/123456789/1739
AB  - Intenzivno smanjenje radnog kontigenta i kontinuiran proces demografskog 
starenja radne snage inicira pitanje razvoja ljudskog kapitala i potrebe rasta nivoa demografskih resursa. Srbija se već decenijama suočava sa negativnim demografskim tendencijama, poput dugogodišnjeg negativnog prirodnog priraštaja, emigracije stanovništva i poremećajа u demografskim strukturama, što je uslovilo stvaranje divergentnih polova razvoja. Svrha rada je da valorizuje i preciznije analizira prostorne razlike u vrednosti pokazatelja demografskog razvitka opština Beogradske oblasti tokom perioda 2011 – 2022. godine. Metodološki okvir rada jeste sintezni pokazatelj, indeks demografskih resursa, koji sagledava međuzavisnost prirodnih komponenti demografskog razvoja, starosne strukture stanovništva i obrazovnih karakteristika kao demografskog elementa razvoja ljudskih resursa. Međuzavisnost ovih komponenti ukazuje na vitalitet proučavanog prostora u sadašnjosti i demografskih potencijala u budućnosti. Rezultati su pokazali izrazitu polarizaciju između centralnih i periurbanih opština Beogradske oblasti. Više vrednosti proučavanog indeksa 
centralne opštine duguju visokim udelima obrazovanog stanovništva i upisanih studenata, dok su vrednosti demografskog indeksa među opštinama prilično ujednačene.
PB  - Beograd : Univerzitet u Beogradu – Geografski fakultet
T2  - Demografija
T1  - Analiza demografskih resursa Beogradskog regiona na početku XXI veka
VL  - 20
SP  - 23
EP  - 42
DO  - 10.5937/demografija2320023T
ER  - 
@article{
author = "Trnavčević, Nevena and Bakić, Damjan",
year = "2023",
abstract = "Intenzivno smanjenje radnog kontigenta i kontinuiran proces demografskog 
starenja radne snage inicira pitanje razvoja ljudskog kapitala i potrebe rasta nivoa demografskih resursa. Srbija se već decenijama suočava sa negativnim demografskim tendencijama, poput dugogodišnjeg negativnog prirodnog priraštaja, emigracije stanovništva i poremećajа u demografskim strukturama, što je uslovilo stvaranje divergentnih polova razvoja. Svrha rada je da valorizuje i preciznije analizira prostorne razlike u vrednosti pokazatelja demografskog razvitka opština Beogradske oblasti tokom perioda 2011 – 2022. godine. Metodološki okvir rada jeste sintezni pokazatelj, indeks demografskih resursa, koji sagledava međuzavisnost prirodnih komponenti demografskog razvoja, starosne strukture stanovništva i obrazovnih karakteristika kao demografskog elementa razvoja ljudskih resursa. Međuzavisnost ovih komponenti ukazuje na vitalitet proučavanog prostora u sadašnjosti i demografskih potencijala u budućnosti. Rezultati su pokazali izrazitu polarizaciju između centralnih i periurbanih opština Beogradske oblasti. Više vrednosti proučavanog indeksa 
centralne opštine duguju visokim udelima obrazovanog stanovništva i upisanih studenata, dok su vrednosti demografskog indeksa među opštinama prilično ujednačene.",
publisher = "Beograd : Univerzitet u Beogradu – Geografski fakultet",
journal = "Demografija",
title = "Analiza demografskih resursa Beogradskog regiona na početku XXI veka",
volume = "20",
pages = "23-42",
doi = "10.5937/demografija2320023T"
}
Trnavčević, N.,& Bakić, D.. (2023). Analiza demografskih resursa Beogradskog regiona na početku XXI veka. in Demografija
Beograd : Univerzitet u Beogradu – Geografski fakultet., 20, 23-42.
https://doi.org/10.5937/demografija2320023T
Trnavčević N, Bakić D. Analiza demografskih resursa Beogradskog regiona na početku XXI veka. in Demografija. 2023;20:23-42.
doi:10.5937/demografija2320023T .
Trnavčević, Nevena, Bakić, Damjan, "Analiza demografskih resursa Beogradskog regiona na početku XXI veka" in Demografija, 20 (2023):23-42,
https://doi.org/10.5937/demografija2320023T . .

Директни и индиректни ефекти демографских структура на стопу партиципације у радној снази

Глигоријевић, Вера; Кнежевић, Александар; Бакић, Дамјан

(Нови Сад : Матица, 2023)

TY  - JOUR
AU  - Глигоријевић, Вера
AU  - Кнежевић, Александар
AU  - Бакић, Дамјан
PY  - 2023
UR  - http://gery.gef.bg.ac.rs/handle/123456789/1473
AB  - На стопу економске активности радно способног становништва старост и образовање двојако делују: преко специфичних стопа активности (директни или бихевиорални ефекти) и посредством нумеричке расподеле становништва (индиректни или композитни ефекти). Природа везе између активности, старења и образовања становништва је добро описана у демографској литератури, али је непознато у којој мери на ниво економске активности становништва утичу директна и индиректна компонента старења и образовања, да ли се однос компоненти мења током времена, и може ли се на основу доприноса ове две компоненте прецизније одредити потенцијал за проширење обима радне снаге. У раду се анализира период 2002–2021. година, када су вредности стопе активности у Србији флуктуирале, па је било интересантно истражити који су ефекти снажније деловали током две деценије дивергентних трендова опште стопе (опадање током 2002–2011. и раст од 2011. до 2021. године). Претпоставља се да су на ниво економске активности становништва јаче деловали бихевиорални него композитни ефекти. Анализа је ослоњена на податке
„Анкете о радној снази”, а за квантификацију доприноса директне и индиректне компоненте употребљен је у демографији често коришћен метод декомпозиције општих стопа. Резултати су показали да општа стопа активности становништва кореспондира са кретањем учешћа примарног радног контингента (25–55 година), и да је током читавог истраживаног периода структурна компонента била слабије изражена у односу на бихевиоралну, посебно у контингенту женског становништва. Са аспекта образовања добијени су слични резултати: на кретање нивоа економске активности становништва снажније су деловале промене специфичних стопа према нивоу образовања, него промена образовног састава становништва.
PB  - Нови Сад : Матица
T2  - Zbornik Matice srpske za društvene nauke
T1  - Директни и индиректни ефекти демографских структура на стопу партиципације у радној снази
IS  - 185
SP  - 31
EP  - 50
DO  - 10.2298/ZMSDN2385031G
ER  - 
@article{
author = "Глигоријевић, Вера and Кнежевић, Александар and Бакић, Дамјан",
year = "2023",
abstract = "На стопу економске активности радно способног становништва старост и образовање двојако делују: преко специфичних стопа активности (директни или бихевиорални ефекти) и посредством нумеричке расподеле становништва (индиректни или композитни ефекти). Природа везе између активности, старења и образовања становништва је добро описана у демографској литератури, али је непознато у којој мери на ниво економске активности становништва утичу директна и индиректна компонента старења и образовања, да ли се однос компоненти мења током времена, и може ли се на основу доприноса ове две компоненте прецизније одредити потенцијал за проширење обима радне снаге. У раду се анализира период 2002–2021. година, када су вредности стопе активности у Србији флуктуирале, па је било интересантно истражити који су ефекти снажније деловали током две деценије дивергентних трендова опште стопе (опадање током 2002–2011. и раст од 2011. до 2021. године). Претпоставља се да су на ниво економске активности становништва јаче деловали бихевиорални него композитни ефекти. Анализа је ослоњена на податке
„Анкете о радној снази”, а за квантификацију доприноса директне и индиректне компоненте употребљен је у демографији често коришћен метод декомпозиције општих стопа. Резултати су показали да општа стопа активности становништва кореспондира са кретањем учешћа примарног радног контингента (25–55 година), и да је током читавог истраживаног периода структурна компонента била слабије изражена у односу на бихевиоралну, посебно у контингенту женског становништва. Са аспекта образовања добијени су слични резултати: на кретање нивоа економске активности становништва снажније су деловале промене специфичних стопа према нивоу образовања, него промена образовног састава становништва.",
publisher = "Нови Сад : Матица",
journal = "Zbornik Matice srpske za društvene nauke",
title = "Директни и индиректни ефекти демографских структура на стопу партиципације у радној снази",
number = "185",
pages = "31-50",
doi = "10.2298/ZMSDN2385031G"
}
Глигоријевић, В., Кнежевић, А.,& Бакић, Д.. (2023). Директни и индиректни ефекти демографских структура на стопу партиципације у радној снази. in Zbornik Matice srpske za društvene nauke
Нови Сад : Матица.(185), 31-50.
https://doi.org/10.2298/ZMSDN2385031G
Глигоријевић В, Кнежевић А, Бакић Д. Директни и индиректни ефекти демографских структура на стопу партиципације у радној снази. in Zbornik Matice srpske za društvene nauke. 2023;(185):31-50.
doi:10.2298/ZMSDN2385031G .
Глигоријевић, Вера, Кнежевић, Александар, Бакић, Дамјан, "Директни и индиректни ефекти демографских структура на стопу партиципације у радној снази" in Zbornik Matice srpske za društvene nauke, no. 185 (2023):31-50,
https://doi.org/10.2298/ZMSDN2385031G . .

Decomposition of the recent increase in the labour force participation rate in Serbia

Gligorijević, Vera; Knežević, Aleksandar; Bakić, Damjan

(Beograd : Srpsko geografsko društvo, 2023)

TY  - JOUR
AU  - Gligorijević, Vera
AU  - Knežević, Aleksandar
AU  - Bakić, Damjan
PY  - 2023
UR  - http://gery.gef.bg.ac.rs/handle/123456789/1467
AB  - The present work decomposes the recent increase in the labour force participation rate into two factors: the contribution of the age composition, and the contribution of the age- and sex-specific labour force participation rate. After a whole decade of stagnation, the labour force participation rate in Serbia has increased by 10% between 2012 and 2021, which opened the question of the deterministic basis for an increased economic activity in case of population that is aging and declining in size. For the purpose of decomposition, the method of overall rate decomposition has been used, which is considered to be the preferred standardization method. The results have shown that both the age composition as well as the age-specific labour force participation had
a positive effect on the increase in overall economic activity. The effect of the age -specific labour force participation rates was significantly higher, contributing to more than 76% of the overall change, whereas the age composition resulted in only 22% change (25% change in case of male population, and 21% in case of female population). These findings shifted the research focus from aging population, as the key determinant of the labour force participation rate, towards the factors affecting the increase of specific age related activity rates, but also towards the need to investigate the importance of other specific activity rates (apart from the age- and sex-related ones).
AB  - У раду се декомпонује рецентни пораст стопе активности становништва на допринос старосног састава и допринос стопа активности специфичних према полу и старости. После читаве деценије опадања, стопа активности становништва радног узраста у Србији је од 2011. до 2021. године порасла за 10 процентних поена, што је отворило питање детерминистичке основе повећања активности у условима опадања броја становника и старења укупног становништва. За декомпоновање пораста активности употребљен је метод декомпозиције општих стопа, који је у демографији утемељен у поступку стандардизације, а резултати су показали да је на раст економске активности становништва позитивно утицао и старосни састав и специфичне стопе. Допринос специфичних стопа активности био је значајно већи, и одговоран за више од 76% укупне промене, док је захваљујући старосном саставу остварено тек 22% разлике (25% разлике у случају активности мушког становништва и 21% разлике у активности женског становништва). Ови резултати су померили фокус истраживања са старења, као кључне детерминанте обима радне снаге, на факторе који утичу на пораст специфичних стопа активности по старости, али и потребу да се поред стопа активности специфичних према полу и старости, сагледа и значај других специфичних стопа активности.
PB  - Beograd : Srpsko geografsko društvo
T2  - Glasnik Srpskog geografskog drustva
T1  - Decomposition of the recent increase in the labour force participation rate in Serbia
T1  - Декомпозиција рецентног пораста економске активности становништва Србије
VL  - 103
IS  - 1
SP  - 475
EP  - 502
DO  - 10.2298/GSGD2301475G
ER  - 
@article{
author = "Gligorijević, Vera and Knežević, Aleksandar and Bakić, Damjan",
year = "2023",
abstract = "The present work decomposes the recent increase in the labour force participation rate into two factors: the contribution of the age composition, and the contribution of the age- and sex-specific labour force participation rate. After a whole decade of stagnation, the labour force participation rate in Serbia has increased by 10% between 2012 and 2021, which opened the question of the deterministic basis for an increased economic activity in case of population that is aging and declining in size. For the purpose of decomposition, the method of overall rate decomposition has been used, which is considered to be the preferred standardization method. The results have shown that both the age composition as well as the age-specific labour force participation had
a positive effect on the increase in overall economic activity. The effect of the age -specific labour force participation rates was significantly higher, contributing to more than 76% of the overall change, whereas the age composition resulted in only 22% change (25% change in case of male population, and 21% in case of female population). These findings shifted the research focus from aging population, as the key determinant of the labour force participation rate, towards the factors affecting the increase of specific age related activity rates, but also towards the need to investigate the importance of other specific activity rates (apart from the age- and sex-related ones)., У раду се декомпонује рецентни пораст стопе активности становништва на допринос старосног састава и допринос стопа активности специфичних према полу и старости. После читаве деценије опадања, стопа активности становништва радног узраста у Србији је од 2011. до 2021. године порасла за 10 процентних поена, што је отворило питање детерминистичке основе повећања активности у условима опадања броја становника и старења укупног становништва. За декомпоновање пораста активности употребљен је метод декомпозиције општих стопа, који је у демографији утемељен у поступку стандардизације, а резултати су показали да је на раст економске активности становништва позитивно утицао и старосни састав и специфичне стопе. Допринос специфичних стопа активности био је значајно већи, и одговоран за више од 76% укупне промене, док је захваљујући старосном саставу остварено тек 22% разлике (25% разлике у случају активности мушког становништва и 21% разлике у активности женског становништва). Ови резултати су померили фокус истраживања са старења, као кључне детерминанте обима радне снаге, на факторе који утичу на пораст специфичних стопа активности по старости, али и потребу да се поред стопа активности специфичних према полу и старости, сагледа и значај других специфичних стопа активности.",
publisher = "Beograd : Srpsko geografsko društvo",
journal = "Glasnik Srpskog geografskog drustva",
title = "Decomposition of the recent increase in the labour force participation rate in Serbia, Декомпозиција рецентног пораста економске активности становништва Србије",
volume = "103",
number = "1",
pages = "475-502",
doi = "10.2298/GSGD2301475G"
}
Gligorijević, V., Knežević, A.,& Bakić, D.. (2023). Decomposition of the recent increase in the labour force participation rate in Serbia. in Glasnik Srpskog geografskog drustva
Beograd : Srpsko geografsko društvo., 103(1), 475-502.
https://doi.org/10.2298/GSGD2301475G
Gligorijević V, Knežević A, Bakić D. Decomposition of the recent increase in the labour force participation rate in Serbia. in Glasnik Srpskog geografskog drustva. 2023;103(1):475-502.
doi:10.2298/GSGD2301475G .
Gligorijević, Vera, Knežević, Aleksandar, Bakić, Damjan, "Decomposition of the recent increase in the labour force participation rate in Serbia" in Glasnik Srpskog geografskog drustva, 103, no. 1 (2023):475-502,
https://doi.org/10.2298/GSGD2301475G . .

Planiranje demografske održivosti parka prirode Golija

Bakić, Damjan; Trnavčević, Nevena

(Beograd : Asocijacija prostornih planera Srbije, 2023)

TY  - CONF
AU  - Bakić, Damjan
AU  - Trnavčević, Nevena
PY  - 2023
UR  - http://gery.gef.bg.ac.rs/handle/123456789/1520
AB  - Park prirode Golija predstavlja geografski predeo izuzetne prirodne osobenosti i turističkih potencijala. Tokom prethodne decenije navedeni turistički resurs Golije značajno je valorizovan, a njegovo prostorno planiranje je na taj način suočeno sa dvostrukim zadatkom uravnoteženog razvoja zaštićenog i turističkog područja. U prostornim planovima zaštićenih prirodnih područja višeg i nižeg reda, stanovništvo je prepoznato kao neizostavni društveni resurs i integralni segment uspešne implementacije plana razvoja. Kod ciljeva paralelne zaštite geografske i životne sredine, i daljeg razvoja turističkih kapaciteta, proučavanje demografske održivosti prostora dobija naročit značaj. Stoga se u ovom radu, kroz kontinuitet u praćenju prirodnih i prostornih komponenti kretanja i obrazovno-ekonomskih karakteristika stanovništva, akcenat stavlja na proučavanje recentnih demografskih resursa populacije parka prirode Golija. U radu su analizirane vrednosti odabranih pokazatelja demografskog razvoja i dati su predlozi pravaca ublažavanja negativnih tendencija demografskih procesa. Pri tome, poseban osvrt daje se predlozima poboljšanja pojedinih segmenata demografskih resursa u svrhu dostizanja veće iskorišćenosti turističkih potencijala.
PB  - Beograd : Asocijacija prostornih planera Srbije
PB  - Beograd : Univerzitet u Beogradu - Geografski fakultet
C3  - Zbornik radova Dvanaestog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Planska i normativna zaštita prostora i životne sredine", Novi Pazar
T1  - Planiranje demografske održivosti parka prirode Golija
SP  - 359
EP  - 367
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1520
ER  - 
@conference{
author = "Bakić, Damjan and Trnavčević, Nevena",
year = "2023",
abstract = "Park prirode Golija predstavlja geografski predeo izuzetne prirodne osobenosti i turističkih potencijala. Tokom prethodne decenije navedeni turistički resurs Golije značajno je valorizovan, a njegovo prostorno planiranje je na taj način suočeno sa dvostrukim zadatkom uravnoteženog razvoja zaštićenog i turističkog područja. U prostornim planovima zaštićenih prirodnih područja višeg i nižeg reda, stanovništvo je prepoznato kao neizostavni društveni resurs i integralni segment uspešne implementacije plana razvoja. Kod ciljeva paralelne zaštite geografske i životne sredine, i daljeg razvoja turističkih kapaciteta, proučavanje demografske održivosti prostora dobija naročit značaj. Stoga se u ovom radu, kroz kontinuitet u praćenju prirodnih i prostornih komponenti kretanja i obrazovno-ekonomskih karakteristika stanovništva, akcenat stavlja na proučavanje recentnih demografskih resursa populacije parka prirode Golija. U radu su analizirane vrednosti odabranih pokazatelja demografskog razvoja i dati su predlozi pravaca ublažavanja negativnih tendencija demografskih procesa. Pri tome, poseban osvrt daje se predlozima poboljšanja pojedinih segmenata demografskih resursa u svrhu dostizanja veće iskorišćenosti turističkih potencijala.",
publisher = "Beograd : Asocijacija prostornih planera Srbije, Beograd : Univerzitet u Beogradu - Geografski fakultet",
journal = "Zbornik radova Dvanaestog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Planska i normativna zaštita prostora i životne sredine", Novi Pazar",
title = "Planiranje demografske održivosti parka prirode Golija",
pages = "359-367",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1520"
}
Bakić, D.,& Trnavčević, N.. (2023). Planiranje demografske održivosti parka prirode Golija. in Zbornik radova Dvanaestog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Planska i normativna zaštita prostora i životne sredine", Novi Pazar
Beograd : Asocijacija prostornih planera Srbije., 359-367.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1520
Bakić D, Trnavčević N. Planiranje demografske održivosti parka prirode Golija. in Zbornik radova Dvanaestog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Planska i normativna zaštita prostora i životne sredine", Novi Pazar. 2023;:359-367.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1520 .
Bakić, Damjan, Trnavčević, Nevena, "Planiranje demografske održivosti parka prirode Golija" in Zbornik radova Dvanaestog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Planska i normativna zaštita prostora i životne sredine", Novi Pazar (2023):359-367,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1520 .

Panel Diskusija: Demografska perspektiva razvedenih brakova, 29. novembar 2022.

Bakić, Damjan

(Beograd : Univerzitet u Beogradu - Geografski fakultet, 2022)

TY  - JOUR
AU  - Bakić, Damjan
PY  - 2022
UR  - http://gery.gef.bg.ac.rs/handle/123456789/1634
PB  - Beograd : Univerzitet u Beogradu - Geografski fakultet
T2  - Demografija
T1  - Panel Diskusija: Demografska perspektiva razvedenih brakova, 29. novembar 2022.
IS  - 19
SP  - 95
EP  - 96
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1634
ER  - 
@article{
author = "Bakić, Damjan",
year = "2022",
publisher = "Beograd : Univerzitet u Beogradu - Geografski fakultet",
journal = "Demografija",
title = "Panel Diskusija: Demografska perspektiva razvedenih brakova, 29. novembar 2022.",
number = "19",
pages = "95-96",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1634"
}
Bakić, D.. (2022). Panel Diskusija: Demografska perspektiva razvedenih brakova, 29. novembar 2022.. in Demografija
Beograd : Univerzitet u Beogradu - Geografski fakultet.(19), 95-96.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1634
Bakić D. Panel Diskusija: Demografska perspektiva razvedenih brakova, 29. novembar 2022.. in Demografija. 2022;(19):95-96.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1634 .
Bakić, Damjan, "Panel Diskusija: Demografska perspektiva razvedenih brakova, 29. novembar 2022." in Demografija, no. 19 (2022):95-96,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1634 .

Opadanje obrazovne hipergamije u bivšim jugoslovenskim republikama

Gligorijević, Vera; Bakić, Damjan

(Beograd : Institut društvenih nauka - Centar za demografska istraživanja, 2022)

TY  - JOUR
AU  - Gligorijević, Vera
AU  - Bakić, Damjan
PY  - 2022
UR  - http://gery.gef.bg.ac.rs/handle/123456789/1464
AB  - U radu se istražuju promene obrazovnog sastava bračnih partnera u bivšim jugoslovenskim republikama, posebno opadanje učešća brakova u kojima su muškarci obrazovaniji od žena (hipergamni brakovi). U osnovi ovih promena jeste razvoj tercijarnog obrazovanja i nastanak polne asimetrije visokoobrazovanih lica, usled kojih je u prve dve decenije XX veka došlo do porasta učešća bračnih zajednica u kojima su žene obrazovanije. Analiza se pretežno temelji na podacima Demografske (vitalne) statistike, a period koji je obuhvaćen istraživanjem odnosi se na poslednjih pedeset godina. Koristeći se specifičnim pokazateljima (F i H indeksom) i korelacionom analizom, dobijeni su rezultati koji su pokazali da obrazovna hipergamija opada u svim istraživanim zemljama, kao i da je opadanje hipergamije povezano sa prevagom žena među visokoobrazovanim licima. Rezultati daju nove uvide u tumačenje izbora partnera posredstvom socioekonomskih karakteristika, ali i ukazuju na ključnu ulogu koju u procesu selekcije ima obrazovna kompozicija stanovništva.
AB  - This paper examines marital market preferences and opportunities, given the gender asymmetry of education and the limited supply of equally educated partners (especially in the higher education segment), and explores selection patterns resulting from new composite changes for at-risk populations entering into a marriage. Specifically, we are researching mixed marriages by education and changes in the patterns of that selection in the former Yugoslav republics. The assessment of the impact of changes in educational characteristics by gender on patterns of marital pairing and the reduction of the level of educational hypergamy was performed by analysing the movement of F-index and H-index values from 1970 to 2020 and their correlation coefficient. The results showed that educational hypergamy is declining in all countries and that the decline in hypergamy is positively associated with the predominance of women among highly educated individuals.
PB  - Beograd : Institut društvenih nauka - Centar za demografska istraživanja
T2  - Stanovništvo
T1  - Opadanje obrazovne hipergamije u bivšim jugoslovenskim republikama
T1  - The decline of educational hypergamy in the former Yugoslav republics
VL  - 60
IS  - 1
SP  - 69
EP  - 96
DO  - 10.2298/STNV2201069G
ER  - 
@article{
author = "Gligorijević, Vera and Bakić, Damjan",
year = "2022",
abstract = "U radu se istražuju promene obrazovnog sastava bračnih partnera u bivšim jugoslovenskim republikama, posebno opadanje učešća brakova u kojima su muškarci obrazovaniji od žena (hipergamni brakovi). U osnovi ovih promena jeste razvoj tercijarnog obrazovanja i nastanak polne asimetrije visokoobrazovanih lica, usled kojih je u prve dve decenije XX veka došlo do porasta učešća bračnih zajednica u kojima su žene obrazovanije. Analiza se pretežno temelji na podacima Demografske (vitalne) statistike, a period koji je obuhvaćen istraživanjem odnosi se na poslednjih pedeset godina. Koristeći se specifičnim pokazateljima (F i H indeksom) i korelacionom analizom, dobijeni su rezultati koji su pokazali da obrazovna hipergamija opada u svim istraživanim zemljama, kao i da je opadanje hipergamije povezano sa prevagom žena među visokoobrazovanim licima. Rezultati daju nove uvide u tumačenje izbora partnera posredstvom socioekonomskih karakteristika, ali i ukazuju na ključnu ulogu koju u procesu selekcije ima obrazovna kompozicija stanovništva., This paper examines marital market preferences and opportunities, given the gender asymmetry of education and the limited supply of equally educated partners (especially in the higher education segment), and explores selection patterns resulting from new composite changes for at-risk populations entering into a marriage. Specifically, we are researching mixed marriages by education and changes in the patterns of that selection in the former Yugoslav republics. The assessment of the impact of changes in educational characteristics by gender on patterns of marital pairing and the reduction of the level of educational hypergamy was performed by analysing the movement of F-index and H-index values from 1970 to 2020 and their correlation coefficient. The results showed that educational hypergamy is declining in all countries and that the decline in hypergamy is positively associated with the predominance of women among highly educated individuals.",
publisher = "Beograd : Institut društvenih nauka - Centar za demografska istraživanja",
journal = "Stanovništvo",
title = "Opadanje obrazovne hipergamije u bivšim jugoslovenskim republikama, The decline of educational hypergamy in the former Yugoslav republics",
volume = "60",
number = "1",
pages = "69-96",
doi = "10.2298/STNV2201069G"
}
Gligorijević, V.,& Bakić, D.. (2022). Opadanje obrazovne hipergamije u bivšim jugoslovenskim republikama. in Stanovništvo
Beograd : Institut društvenih nauka - Centar za demografska istraživanja., 60(1), 69-96.
https://doi.org/10.2298/STNV2201069G
Gligorijević V, Bakić D. Opadanje obrazovne hipergamije u bivšim jugoslovenskim republikama. in Stanovništvo. 2022;60(1):69-96.
doi:10.2298/STNV2201069G .
Gligorijević, Vera, Bakić, Damjan, "Opadanje obrazovne hipergamije u bivšim jugoslovenskim republikama" in Stanovništvo, 60, no. 1 (2022):69-96,
https://doi.org/10.2298/STNV2201069G . .

Ка бољем разумевању демографских диспаритета у Србији

Војковић, Гордана; Кокотовић Каназир, Власта; Бакић, Дамјан

(Београд : Универзитет у Београду - Географски факултет, 2022)

TY  - CHAP
AU  - Војковић, Гордана
AU  - Кокотовић Каназир, Власта
AU  - Бакић, Дамјан
PY  - 2022
UR  - http://gery.gef.bg.ac.rs/handle/123456789/1557
PB  - Београд : Универзитет у Београду - Географски факултет
T2  - Становништво Србије : како управљати демографским изазовима
T1  - Ка бољем разумевању демографских диспаритета у Србији
SP  - 9
EP  - 30
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1557
ER  - 
@inbook{
author = "Војковић, Гордана and Кокотовић Каназир, Власта and Бакић, Дамјан",
year = "2022",
publisher = "Београд : Универзитет у Београду - Географски факултет",
journal = "Становништво Србије : како управљати демографским изазовима",
booktitle = "Ка бољем разумевању демографских диспаритета у Србији",
pages = "9-30",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1557"
}
Војковић, Г., Кокотовић Каназир, В.,& Бакић, Д.. (2022). Ка бољем разумевању демографских диспаритета у Србији. in Становништво Србије : како управљати демографским изазовима
Београд : Универзитет у Београду - Географски факултет., 9-30.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1557
Војковић Г, Кокотовић Каназир В, Бакић Д. Ка бољем разумевању демографских диспаритета у Србији. in Становништво Србије : како управљати демографским изазовима. 2022;:9-30.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1557 .
Војковић, Гордана, Кокотовић Каназир, Власта, Бакић, Дамјан, "Ка бољем разумевању демографских диспаритета у Србији" in Становништво Србије : како управљати демографским изазовима (2022):9-30,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1557 .

Људски капитал и радна снага у Србији: потенцијали и ограничења

Глигоријевић, Вера; Бакић, Дамјан

(Београд : Универзитет у Београду - Географски факултет, 2022)

TY  - CHAP
AU  - Глигоријевић, Вера
AU  - Бакић, Дамјан
PY  - 2022
UR  - http://gery.gef.bg.ac.rs/handle/123456789/1559
PB  - Београд : Универзитет у Београду - Географски факултет
T2  - Становништво Србије : како управљати демографским изазовима
T1  - Људски капитал и радна снага у Србији: потенцијали и ограничења
SP  - 145
EP  - 166
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1559
ER  - 
@inbook{
author = "Глигоријевић, Вера and Бакић, Дамјан",
year = "2022",
publisher = "Београд : Универзитет у Београду - Географски факултет",
journal = "Становништво Србије : како управљати демографским изазовима",
booktitle = "Људски капитал и радна снага у Србији: потенцијали и ограничења",
pages = "145-166",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1559"
}
Глигоријевић, В.,& Бакић, Д.. (2022). Људски капитал и радна снага у Србији: потенцијали и ограничења. in Становништво Србије : како управљати демографским изазовима
Београд : Универзитет у Београду - Географски факултет., 145-166.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1559
Глигоријевић В, Бакић Д. Људски капитал и радна снага у Србији: потенцијали и ограничења. in Становништво Србије : како управљати демографским изазовима. 2022;:145-166.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1559 .
Глигоријевић, Вера, Бакић, Дамјан, "Људски капитал и радна снага у Србији: потенцијали и ограничења" in Становништво Србије : како управљати демографским изазовима (2022):145-166,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1559 .

Pandemija virusa COVID-19 kao ograničavajući faktor demografskog razvoja lokalnih samouprava u Srbiji

Bakić, Damjan; Trnavčević, Nevena; Gligorijević, Vera

(Beograd : Asocijacija prostornih planera Srbije, 2022)

TY  - CONF
AU  - Bakić, Damjan
AU  - Trnavčević, Nevena
AU  - Gligorijević, Vera
PY  - 2022
UR  - http://gery.gef.bg.ac.rs/handle/123456789/1478
AB  - U prostornom planiranju stanovništvo je prepoznato kao specifičan resurs koji se mora kontinuirano pratiti, naročito u kriznim periodima, kada dolazi do određenih strukturnih promena u društvu. Plmer takvih promena jesu demografski trendovi nastali kao direktna posledica pandemije virusa COVID-19. Pandemije najintezivnije utiču na demografski razvoj preko povišenog nivoa mortaliteta u populaciji, stoga je u fokusu ovog rada uticaj virusa COVID-19 na smrtnost stanovništva na regionalnom i lokalnom nivou u Srbiji. U postupku istraživanja biće izdvojeni klasteri regiona i opština u Srbiji koji se međusobno diferenciraju prema nivou smrtnosti uzrokovanog ovim virusom. Rezultati su pokazali da su od kovida bile najugroženije opštine sa starim stanovništvom, ali je opšti zaključak da razlika u nivou smrtnosti od virusu najvećim delom zavisi od učestalosti kontakata u populaciji, koji su u radu apstrahovani preko udela višegeneracijskih domaćinstava. Konstatovano je da pandemija, s obzirom na kontinuitet procesa starenja u većini lokalnih samouprava Srbije, utiče na dalju eroziju demografskih resursa mnogih regiona Srbije. Istraživanja kojima su u fokusu negativni uticaji pandemije na demografski razvitak značajna su zarad kreiranja adekvatnih populacionih mera na lokalnom nivou, ali i kao preduslov za njihovu reviziju u skladu sa recentnim demografskim trendovima.
PB  - Beograd : Asocijacija prostornih planera Srbije
PB  - Beograd : Univerzitet u Beogradu - Geografski fakultet
C3  - Zbornik radova Devetog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Lokalna samouprava u planiranju i uređenju prostora i naselja", Veliko Gradište
T1  - Pandemija virusa COVID-19 kao ograničavajući faktor demografskog razvoja lokalnih samouprava u Srbiji
SP  - 389
EP  - 398
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1478
ER  - 
@conference{
author = "Bakić, Damjan and Trnavčević, Nevena and Gligorijević, Vera",
year = "2022",
abstract = "U prostornom planiranju stanovništvo je prepoznato kao specifičan resurs koji se mora kontinuirano pratiti, naročito u kriznim periodima, kada dolazi do određenih strukturnih promena u društvu. Plmer takvih promena jesu demografski trendovi nastali kao direktna posledica pandemije virusa COVID-19. Pandemije najintezivnije utiču na demografski razvoj preko povišenog nivoa mortaliteta u populaciji, stoga je u fokusu ovog rada uticaj virusa COVID-19 na smrtnost stanovništva na regionalnom i lokalnom nivou u Srbiji. U postupku istraživanja biće izdvojeni klasteri regiona i opština u Srbiji koji se međusobno diferenciraju prema nivou smrtnosti uzrokovanog ovim virusom. Rezultati su pokazali da su od kovida bile najugroženije opštine sa starim stanovništvom, ali je opšti zaključak da razlika u nivou smrtnosti od virusu najvećim delom zavisi od učestalosti kontakata u populaciji, koji su u radu apstrahovani preko udela višegeneracijskih domaćinstava. Konstatovano je da pandemija, s obzirom na kontinuitet procesa starenja u većini lokalnih samouprava Srbije, utiče na dalju eroziju demografskih resursa mnogih regiona Srbije. Istraživanja kojima su u fokusu negativni uticaji pandemije na demografski razvitak značajna su zarad kreiranja adekvatnih populacionih mera na lokalnom nivou, ali i kao preduslov za njihovu reviziju u skladu sa recentnim demografskim trendovima.",
publisher = "Beograd : Asocijacija prostornih planera Srbije, Beograd : Univerzitet u Beogradu - Geografski fakultet",
journal = "Zbornik radova Devetog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Lokalna samouprava u planiranju i uređenju prostora i naselja", Veliko Gradište",
title = "Pandemija virusa COVID-19 kao ograničavajući faktor demografskog razvoja lokalnih samouprava u Srbiji",
pages = "389-398",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1478"
}
Bakić, D., Trnavčević, N.,& Gligorijević, V.. (2022). Pandemija virusa COVID-19 kao ograničavajući faktor demografskog razvoja lokalnih samouprava u Srbiji. in Zbornik radova Devetog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Lokalna samouprava u planiranju i uređenju prostora i naselja", Veliko Gradište
Beograd : Asocijacija prostornih planera Srbije., 389-398.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1478
Bakić D, Trnavčević N, Gligorijević V. Pandemija virusa COVID-19 kao ograničavajući faktor demografskog razvoja lokalnih samouprava u Srbiji. in Zbornik radova Devetog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Lokalna samouprava u planiranju i uređenju prostora i naselja", Veliko Gradište. 2022;:389-398.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1478 .
Bakić, Damjan, Trnavčević, Nevena, Gligorijević, Vera, "Pandemija virusa COVID-19 kao ograničavajući faktor demografskog razvoja lokalnih samouprava u Srbiji" in Zbornik radova Devetog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Lokalna samouprava u planiranju i uređenju prostora i naselja", Veliko Gradište (2022):389-398,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1478 .

The Change in Educational Assortative Mating in Serbia and Slovenia, 1970–2020

Bakić, Damjan; Gligorijević, Vera

(Ljubljana: Geografski inštitut Antona Melika ZRC SAZU, 2022)

TY  - JOUR
AU  - Bakić, Damjan
AU  - Gligorijević, Vera
PY  - 2022
UR  - http://gery.gef.bg.ac.rs/handle/123456789/1472
AB  - This paper explores marital matching patterns from the perspective of the partners’ educational   attainment,   focusing   on   the   link   between   gender   asymmetry   in   education   and   educational hypergamy. In order to assess to what extent the tendency for women to marry men of higher educational status is related to the educational gender gap in Serbia and Slovenia, we calculate an index for women’s educational advantage, and an index for the prevalence of educational hypergamy. Our results confirm the following: the growth of education is associated with an increase in female educational advantage; the relationship between female educational advantage and educational hypergamy is strongly negative; and there are no significant differences in assortative mating patterns between Serbia and Slovenia.
PB  - Ljubljana: Geografski inštitut Antona Melika ZRC SAZU
T2  - Acta Geographica Slovenica - Geografski zbornik
T1  - The Change in Educational Assortative Mating in Serbia and Slovenia, 1970–2020
VL  - 62
IS  - 2
SP  - 7
EP  - 22
DO  - 10.3986/AGS.10496
ER  - 
@article{
author = "Bakić, Damjan and Gligorijević, Vera",
year = "2022",
abstract = "This paper explores marital matching patterns from the perspective of the partners’ educational   attainment,   focusing   on   the   link   between   gender   asymmetry   in   education   and   educational hypergamy. In order to assess to what extent the tendency for women to marry men of higher educational status is related to the educational gender gap in Serbia and Slovenia, we calculate an index for women’s educational advantage, and an index for the prevalence of educational hypergamy. Our results confirm the following: the growth of education is associated with an increase in female educational advantage; the relationship between female educational advantage and educational hypergamy is strongly negative; and there are no significant differences in assortative mating patterns between Serbia and Slovenia.",
publisher = "Ljubljana: Geografski inštitut Antona Melika ZRC SAZU",
journal = "Acta Geographica Slovenica - Geografski zbornik",
title = "The Change in Educational Assortative Mating in Serbia and Slovenia, 1970–2020",
volume = "62",
number = "2",
pages = "7-22",
doi = "10.3986/AGS.10496"
}
Bakić, D.,& Gligorijević, V.. (2022). The Change in Educational Assortative Mating in Serbia and Slovenia, 1970–2020. in Acta Geographica Slovenica - Geografski zbornik
Ljubljana: Geografski inštitut Antona Melika ZRC SAZU., 62(2), 7-22.
https://doi.org/10.3986/AGS.10496
Bakić D, Gligorijević V. The Change in Educational Assortative Mating in Serbia and Slovenia, 1970–2020. in Acta Geographica Slovenica - Geografski zbornik. 2022;62(2):7-22.
doi:10.3986/AGS.10496 .
Bakić, Damjan, Gligorijević, Vera, "The Change in Educational Assortative Mating in Serbia and Slovenia, 1970–2020" in Acta Geographica Slovenica - Geografski zbornik, 62, no. 2 (2022):7-22,
https://doi.org/10.3986/AGS.10496 . .
2
1

Ethno demographic aspects of population ageing in Eastern Serbia

Knežević, Aleksandar; Trnavčević, Nevena; Bakić, Damjan

(Skopje : Macedonian Geographical Society, 2019)

TY  - CONF
AU  - Knežević, Aleksandar
AU  - Trnavčević, Nevena
AU  - Bakić, Damjan
PY  - 2019
UR  - http://gery.gef.bg.ac.rs/handle/123456789/1521
AB  - The age structure of the population of Eastern Serbia is influenced by both components of population dynamics and inherited age composition, ie demographic inertia. The unfavorable age structure of the population of Eastern Serbia is the result of a long-term decline in fertility and its retention at a very low level, as well as specific socio-cultural patterns that are direct reflection on the model of reproduction for over a century. This paper examines the reasons and consequences of the current unfavorable demographic trends from the point of view of ethno-demographic differentiation that points to the significantly unfavorable age structure of the Vlachs compared to the Serbian population. Demographic aging indicators such as average age, age group structure
and ageing index unambiguously demonstrate the long-lasting and intense process of biological depopulation of the Vlach population, as well as the general demographic erosion of the population of Eastern Serbia that has become an irreversible process that can no longer be influenced by any measure of population policy.
PB  - Skopje : Macedonian Geographical Society
C3  - Proceedings of International Scientific Symposium “New Trends in Geography“, Ohrid
T1  - Ethno demographic aspects of population ageing in Eastern Serbia
SP  - 227
EP  - 237
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1521
ER  - 
@conference{
author = "Knežević, Aleksandar and Trnavčević, Nevena and Bakić, Damjan",
year = "2019",
abstract = "The age structure of the population of Eastern Serbia is influenced by both components of population dynamics and inherited age composition, ie demographic inertia. The unfavorable age structure of the population of Eastern Serbia is the result of a long-term decline in fertility and its retention at a very low level, as well as specific socio-cultural patterns that are direct reflection on the model of reproduction for over a century. This paper examines the reasons and consequences of the current unfavorable demographic trends from the point of view of ethno-demographic differentiation that points to the significantly unfavorable age structure of the Vlachs compared to the Serbian population. Demographic aging indicators such as average age, age group structure
and ageing index unambiguously demonstrate the long-lasting and intense process of biological depopulation of the Vlach population, as well as the general demographic erosion of the population of Eastern Serbia that has become an irreversible process that can no longer be influenced by any measure of population policy.",
publisher = "Skopje : Macedonian Geographical Society",
journal = "Proceedings of International Scientific Symposium “New Trends in Geography“, Ohrid",
title = "Ethno demographic aspects of population ageing in Eastern Serbia",
pages = "227-237",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1521"
}
Knežević, A., Trnavčević, N.,& Bakić, D.. (2019). Ethno demographic aspects of population ageing in Eastern Serbia. in Proceedings of International Scientific Symposium “New Trends in Geography“, Ohrid
Skopje : Macedonian Geographical Society., 227-237.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1521
Knežević A, Trnavčević N, Bakić D. Ethno demographic aspects of population ageing in Eastern Serbia. in Proceedings of International Scientific Symposium “New Trends in Geography“, Ohrid. 2019;:227-237.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1521 .
Knežević, Aleksandar, Trnavčević, Nevena, Bakić, Damjan, "Ethno demographic aspects of population ageing in Eastern Serbia" in Proceedings of International Scientific Symposium “New Trends in Geography“, Ohrid (2019):227-237,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1521 .

Uticaj demografskog razvitka stanovništva na razvoj predela izuzetnih odlika Avala

Bakić, Damjan; Radić, Nevena

(Beograd : Asocijacija prostornih planera Srbije, 2019)

TY  - CONF
AU  - Bakić, Damjan
AU  - Radić, Nevena
PY  - 2019
UR  - http://gery.gef.bg.ac.rs/handle/123456789/1474
AB  - U radu je ukazano na moguće okvire uticaja demografskog razvitka stanovništva
na razvoj Predela izuzetnih odlika Avala. Prvi pomen o zaštiti Avale datira još od sredine 19.
veka, što ukazuje na veliki značaj ovog prirodnog dobra. Proces urbanizacije i masovnog
doseljavanja stanovništva u naselja ovog područja svakako ima uticaj na stvaranje
konflikta u očuvanju prirodnog biodiverziteta i njegovog razvoja. U radu će biti praćene
i demografske strukture kako bi se preciznije analizirao uticaj demografskih činilaca na
ovaj predeo. U okviru toga, uticaj njihovih karakteristika potrebno je sagledati u svetlu
jačanja potencijala turističkog i drugog oblika razvoja ovog područja. U osnovi ovog rada
korišćeni su demografsko - statistički metod, kao i metode analize i sinteze. Na osnovu svih
sagledanih relevantnih demografskih činioca, koji moraju biti integrisani u dalji plan razvoja
ovog predela izuzetnih odlika, konstatovano je da se problematika stanovništva ističe kao
jedan od najznačajnijih ograničavajućih faktora.
PB  - Beograd : Asocijacija prostornih planera Srbije
PB  - Beograd : Univerzitet u Beogradu - Geografski fakultet
C3  - Zbornik radova mladih istraživača Desetog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Planska i normativna zaštita prostora i životne sredine", Palić-Subotica
T1  - Uticaj demografskog razvitka stanovništva na razvoj predela izuzetnih odlika Avala
SP  - 25
EP  - 32
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1474
ER  - 
@conference{
author = "Bakić, Damjan and Radić, Nevena",
year = "2019",
abstract = "U radu je ukazano na moguće okvire uticaja demografskog razvitka stanovništva
na razvoj Predela izuzetnih odlika Avala. Prvi pomen o zaštiti Avale datira još od sredine 19.
veka, što ukazuje na veliki značaj ovog prirodnog dobra. Proces urbanizacije i masovnog
doseljavanja stanovništva u naselja ovog područja svakako ima uticaj na stvaranje
konflikta u očuvanju prirodnog biodiverziteta i njegovog razvoja. U radu će biti praćene
i demografske strukture kako bi se preciznije analizirao uticaj demografskih činilaca na
ovaj predeo. U okviru toga, uticaj njihovih karakteristika potrebno je sagledati u svetlu
jačanja potencijala turističkog i drugog oblika razvoja ovog područja. U osnovi ovog rada
korišćeni su demografsko - statistički metod, kao i metode analize i sinteze. Na osnovu svih
sagledanih relevantnih demografskih činioca, koji moraju biti integrisani u dalji plan razvoja
ovog predela izuzetnih odlika, konstatovano je da se problematika stanovništva ističe kao
jedan od najznačajnijih ograničavajućih faktora.",
publisher = "Beograd : Asocijacija prostornih planera Srbije, Beograd : Univerzitet u Beogradu - Geografski fakultet",
journal = "Zbornik radova mladih istraživača Desetog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Planska i normativna zaštita prostora i životne sredine", Palić-Subotica",
title = "Uticaj demografskog razvitka stanovništva na razvoj predela izuzetnih odlika Avala",
pages = "25-32",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1474"
}
Bakić, D.,& Radić, N.. (2019). Uticaj demografskog razvitka stanovništva na razvoj predela izuzetnih odlika Avala. in Zbornik radova mladih istraživača Desetog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Planska i normativna zaštita prostora i životne sredine", Palić-Subotica
Beograd : Asocijacija prostornih planera Srbije., 25-32.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1474
Bakić D, Radić N. Uticaj demografskog razvitka stanovništva na razvoj predela izuzetnih odlika Avala. in Zbornik radova mladih istraživača Desetog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Planska i normativna zaštita prostora i životne sredine", Palić-Subotica. 2019;:25-32.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1474 .
Bakić, Damjan, Radić, Nevena, "Uticaj demografskog razvitka stanovništva na razvoj predela izuzetnih odlika Avala" in Zbornik radova mladih istraživača Desetog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Planska i normativna zaštita prostora i životne sredine", Palić-Subotica (2019):25-32,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1474 .

Conference: “The Demographic Risks of the XXI Century”

Bakić, Damjan

(Beograd : Univerzitet u Beogradu - Geografski fakultet, 2019)

TY  - JOUR
AU  - Bakić, Damjan
PY  - 2019
UR  - https://gery.gef.bg.ac.rs/handle/123456789/978
PB  - Beograd : Univerzitet u Beogradu - Geografski fakultet
T2  - Demografija
T1  - Conference: “The Demographic Risks of the XXI Century”
IS  - 16
SP  - 133
EP  - 136
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_978
ER  - 
@article{
author = "Bakić, Damjan",
year = "2019",
publisher = "Beograd : Univerzitet u Beogradu - Geografski fakultet",
journal = "Demografija",
title = "Conference: “The Demographic Risks of the XXI Century”",
number = "16",
pages = "133-136",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_978"
}
Bakić, D.. (2019). Conference: “The Demographic Risks of the XXI Century”. in Demografija
Beograd : Univerzitet u Beogradu - Geografski fakultet.(16), 133-136.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_978
Bakić D. Conference: “The Demographic Risks of the XXI Century”. in Demografija. 2019;(16):133-136.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_978 .
Bakić, Damjan, "Conference: “The Demographic Risks of the XXI Century”" in Demografija, no. 16 (2019):133-136,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_978 .

Pseudo-kohortni pristup u analizi mortaliteta stanovništva Srbije - primeri i problemi

Radić, Nevena; Bakić, Damjan

(Beograd : Univerzitet u Beogradu - Geografski fakultet, 2018)

TY  - JOUR
AU  - Radić, Nevena
AU  - Bakić, Damjan
PY  - 2018
UR  - http://gery.gef.bg.ac.rs/handle/123456789/1481
AB  - U radu se govori o analizi karakteristika pseudo-kohortnog metoda kao i o prednostima njegove primene u istraživanju mortaliteta. U odsustvu adekvatnih podataka ovaj metod omogućava jedan vid longitudinalne analize, odnosno praćenje generacijskih razlika u smrtnosti stanovništva putem podataka o mortalitetu tzv. pseudo-kohorti, veštački konstruisanoj seriji podataka, kod koje se za svaku generaciju podaci preuzimaju iz raspodele stvarnih specifičnih stopa smrtnosti tokom kalendarskih godina, a kroz koje su te kohorte praćene. Cilj rada jeste da doprinese diskusiji o drugačijim načinima upotrebe poznatih podataka vitalne statistike, ali i pre svega da pomogne u rasvetljavanju među uticaja tri osnovne komponente koje oblikuju mortalitetne trendove: uticaj starenja, uticaj perioda i kohortni uticaj. Kako je u demografskoj literaturi uticaj starenja dobro objašnjen preko krive mortaliteta, dok se uticaj različitih perioda takođe može relativno precizno pratiti i analizirati, ostaje manje jasno kako se kohortni uticaji mogu izolovati i objasniti. Stoga se u ovom radu prikazuje postupak konstrukcije pseudo-kohorti na osnovu kojih se može izraditi grafički model koji ukazuje na postojanje ili odsustvo kohortnih efekata. Prikaz kohortnih uticaja predstavlja glavni rezultat istraživanja, sa manjim osvrtom na sofisticirani statističko-matematički model starost-period-kohorta (APC) koji je još uvek u razvoju, a koji daje mogućnost merenja doprinosa ovih komponenti promeni stope mortaliteta. U okviru istraživanja praćene su specifične stope mortaliteta jedanaest generacija rođenih između 1917. i 2016. godine. Rezultati analize prikazali su postojanje pravilnosti u opadanju nivoa smrtnosti prema starosti, kao i uticaj epoha na kretanje opštih stopa smrtnosti kroz vreme, ali i postojanje razlika između samih generacija i intenziteta datih promena tokom vremena.
PB  - Beograd : Univerzitet u Beogradu - Geografski fakultet
T2  - Demografija
T1  - Pseudo-kohortni pristup u analizi mortaliteta stanovništva Srbije - primeri i problemi
VL  - 15
SP  - 19
EP  - 32
DO  - 10.5937/demografja1815019R
ER  - 
@article{
author = "Radić, Nevena and Bakić, Damjan",
year = "2018",
abstract = "U radu se govori o analizi karakteristika pseudo-kohortnog metoda kao i o prednostima njegove primene u istraživanju mortaliteta. U odsustvu adekvatnih podataka ovaj metod omogućava jedan vid longitudinalne analize, odnosno praćenje generacijskih razlika u smrtnosti stanovništva putem podataka o mortalitetu tzv. pseudo-kohorti, veštački konstruisanoj seriji podataka, kod koje se za svaku generaciju podaci preuzimaju iz raspodele stvarnih specifičnih stopa smrtnosti tokom kalendarskih godina, a kroz koje su te kohorte praćene. Cilj rada jeste da doprinese diskusiji o drugačijim načinima upotrebe poznatih podataka vitalne statistike, ali i pre svega da pomogne u rasvetljavanju među uticaja tri osnovne komponente koje oblikuju mortalitetne trendove: uticaj starenja, uticaj perioda i kohortni uticaj. Kako je u demografskoj literaturi uticaj starenja dobro objašnjen preko krive mortaliteta, dok se uticaj različitih perioda takođe može relativno precizno pratiti i analizirati, ostaje manje jasno kako se kohortni uticaji mogu izolovati i objasniti. Stoga se u ovom radu prikazuje postupak konstrukcije pseudo-kohorti na osnovu kojih se može izraditi grafički model koji ukazuje na postojanje ili odsustvo kohortnih efekata. Prikaz kohortnih uticaja predstavlja glavni rezultat istraživanja, sa manjim osvrtom na sofisticirani statističko-matematički model starost-period-kohorta (APC) koji je još uvek u razvoju, a koji daje mogućnost merenja doprinosa ovih komponenti promeni stope mortaliteta. U okviru istraživanja praćene su specifične stope mortaliteta jedanaest generacija rođenih između 1917. i 2016. godine. Rezultati analize prikazali su postojanje pravilnosti u opadanju nivoa smrtnosti prema starosti, kao i uticaj epoha na kretanje opštih stopa smrtnosti kroz vreme, ali i postojanje razlika između samih generacija i intenziteta datih promena tokom vremena.",
publisher = "Beograd : Univerzitet u Beogradu - Geografski fakultet",
journal = "Demografija",
title = "Pseudo-kohortni pristup u analizi mortaliteta stanovništva Srbije - primeri i problemi",
volume = "15",
pages = "19-32",
doi = "10.5937/demografja1815019R"
}
Radić, N.,& Bakić, D.. (2018). Pseudo-kohortni pristup u analizi mortaliteta stanovništva Srbije - primeri i problemi. in Demografija
Beograd : Univerzitet u Beogradu - Geografski fakultet., 15, 19-32.
https://doi.org/10.5937/demografja1815019R
Radić N, Bakić D. Pseudo-kohortni pristup u analizi mortaliteta stanovništva Srbije - primeri i problemi. in Demografija. 2018;15:19-32.
doi:10.5937/demografja1815019R .
Radić, Nevena, Bakić, Damjan, "Pseudo-kohortni pristup u analizi mortaliteta stanovništva Srbije - primeri i problemi" in Demografija, 15 (2018):19-32,
https://doi.org/10.5937/demografja1815019R . .
2

Demografski potencijali i ograničenja kao činilac u prostornom planiranju - primer planskog regiona Šumadijskog, Pomoravskog, Raškog i Rasinskog okruga

Bakić, Damjan; Radić, Nevena

(Beograd : Asocijacija prostornih planera Srbije, 2017)

TY  - CONF
AU  - Bakić, Damjan
AU  - Radić, Nevena
PY  - 2017
UR  - http://gery.gef.bg.ac.rs/handle/123456789/1524
AB  - U radu je ukazano na značaj i moguće okvire uticaja demografskih potencijala i ograničenja u planiranju prostora na primeru heterogenog planskog regiona Šumadijskog,Pomoravskog, Raškog i Rasinskog okruga. Pored uobičajeno korišćenih metoda analize i sinteze, osnovu rada čine demografski metod, kao i metod SWOT analize. Svrha rada je prikazati značaj demografskih faktora u integralnom pristupu prostornom planiranju. Demografskim pokazateljima prikazane su anomalije planskog regiona Šumadijskog, Pomoravskog, Raškogi Rasinskog okruga, koje predstavljaju ograničenja za osnove održivog prostornog i ekonomskog razvoja. Sa druge strane, na osnovu položaja Regiona na osovini razvoja zajedno sa povoljnim rasporedom značajnih gradskih naselja, ukazano je i na recentno i moguće jačanjedemografskih potencijala, čime se pokreće kontinuitet u uzročno-posledičnoj vezi razvoja.Polazeći od SWOT analize, istražuju se svi relevantni aspekti demografskih politika koje trebaintegrisati u postupku planiranja. Кonstatovano je da se u okviru koncepcije prostornog planamora sveobuhvatno sagledati problematika stanovništva sa svim svojim implikacijama, kao pokretača ekonomskih, socijalnih, infrastrukturnih i drugih oblika razvoja.
PB  - Beograd : Asocijacija prostornih planera Srbije
PB  - Beograd : Univerzitet u Beogradu - Geografski fakultet
C3  - Zbornik radova mladih istraživača Devetog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Planska i normativna zaštita prostora i životne sredine", Palić-Subotica
T1  - Demografski potencijali i ograničenja kao činilac u prostornom planiranju - primer planskog regiona Šumadijskog, Pomoravskog, Raškog i Rasinskog okruga
SP  - 87
EP  - 93
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1524
ER  - 
@conference{
author = "Bakić, Damjan and Radić, Nevena",
year = "2017",
abstract = "U radu je ukazano na značaj i moguće okvire uticaja demografskih potencijala i ograničenja u planiranju prostora na primeru heterogenog planskog regiona Šumadijskog,Pomoravskog, Raškog i Rasinskog okruga. Pored uobičajeno korišćenih metoda analize i sinteze, osnovu rada čine demografski metod, kao i metod SWOT analize. Svrha rada je prikazati značaj demografskih faktora u integralnom pristupu prostornom planiranju. Demografskim pokazateljima prikazane su anomalije planskog regiona Šumadijskog, Pomoravskog, Raškogi Rasinskog okruga, koje predstavljaju ograničenja za osnove održivog prostornog i ekonomskog razvoja. Sa druge strane, na osnovu položaja Regiona na osovini razvoja zajedno sa povoljnim rasporedom značajnih gradskih naselja, ukazano je i na recentno i moguće jačanjedemografskih potencijala, čime se pokreće kontinuitet u uzročno-posledičnoj vezi razvoja.Polazeći od SWOT analize, istražuju se svi relevantni aspekti demografskih politika koje trebaintegrisati u postupku planiranja. Кonstatovano je da se u okviru koncepcije prostornog planamora sveobuhvatno sagledati problematika stanovništva sa svim svojim implikacijama, kao pokretača ekonomskih, socijalnih, infrastrukturnih i drugih oblika razvoja.",
publisher = "Beograd : Asocijacija prostornih planera Srbije, Beograd : Univerzitet u Beogradu - Geografski fakultet",
journal = "Zbornik radova mladih istraživača Devetog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Planska i normativna zaštita prostora i životne sredine", Palić-Subotica",
title = "Demografski potencijali i ograničenja kao činilac u prostornom planiranju - primer planskog regiona Šumadijskog, Pomoravskog, Raškog i Rasinskog okruga",
pages = "87-93",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1524"
}
Bakić, D.,& Radić, N.. (2017). Demografski potencijali i ograničenja kao činilac u prostornom planiranju - primer planskog regiona Šumadijskog, Pomoravskog, Raškog i Rasinskog okruga. in Zbornik radova mladih istraživača Devetog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Planska i normativna zaštita prostora i životne sredine", Palić-Subotica
Beograd : Asocijacija prostornih planera Srbije., 87-93.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1524
Bakić D, Radić N. Demografski potencijali i ograničenja kao činilac u prostornom planiranju - primer planskog regiona Šumadijskog, Pomoravskog, Raškog i Rasinskog okruga. in Zbornik radova mladih istraživača Devetog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Planska i normativna zaštita prostora i životne sredine", Palić-Subotica. 2017;:87-93.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1524 .
Bakić, Damjan, Radić, Nevena, "Demografski potencijali i ograničenja kao činilac u prostornom planiranju - primer planskog regiona Šumadijskog, Pomoravskog, Raškog i Rasinskog okruga" in Zbornik radova mladih istraživača Devetog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Planska i normativna zaštita prostora i životne sredine", Palić-Subotica (2017):87-93,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1524 .