TY  - CONF
AU  - Nekić, Nevena
AU  - Milanović, Miško
PY  - 2022
UR  - http://gery.gef.bg.ac.rs/handle/123456789/1454
AB  - Turizam je način da se svet vidi i oseti sopstvenim kompletom čula, tehnika i  estetskim senzibilitetom. Više ili manje, svi živimo u regionima u kojima je širenje lokalnog  turističkog razvoja na mnoge načine promenilo obrazac i uticaj slobodnog vremena.  Paradoksalno je da je lokalno stanovništvo sada više izloženo arheologijama turizma - više  dobijaju znanja o svom lokalitetu, prošlosti, geografi ji, ekonomiji i prirodi. Stoga, turizam  svakodnevnog života nije samo funkcija promene lokalne kulture uhvaćene u tok globalizujućih  trendova. Kako ne postoji nijedna grupa zainteresovanih strana koja je isključivo odgovorna  za ostvarivanje ekonomskih rezultata ili očuvanje prirodne i kulturne baštine kroz turizam,  potrebna je saradnja između sektora kako bi se katalizirale promene potrebne za očuvanje  zdravih turističkih destinacija. Zaista je potrebno inovativno razmišljanje, kako bi se odredio  način upravljanja sa rastućim brojem posetilaca, takođe, potrebno je rešavati promene  očekivanja putnika, zatim se mora poboljšati i iskustvo posetilaca i domaćina kroz održivi  turizam. Avala može biti dobar primer održivog turizma u zaštićenom području. Kupastog  oblika, bogate fl ore i faune, jedno je od najomiljenijih prestoničkih izletišta. 1859. godine  počinje se sa zaštitom ovog prostora. Gotovo vek kasnije, 1947. godine, proglašena je za  Nacionalni park, a danas spada u predeo izuzetnih odlika. Međutim, da li je Avala zaista  dobar primer održivog turizma? To jeste upravo suština ovog rada, gde ćemo pokušati da  predstavimo prednosti i nedostatke ovog predela.
PB  - Beograd : Asocijacija prostornih planera Srbije
PB  - Beograd : Univerzitet u Beogradu - Geografski fakultet
C3  - Zbornik radova Devetog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Lokalna samouprava u planiranju i uređenju prostora i naselja", Veliko Gradište
T1  - Održivi turizam zaštićenog područja Avale – Stanje i prespektive –
SP  - 307
EP  - 313
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1454
ER  - 

@conference{
editor = "Šećerov, Velimir, Đorđević, Dejan S., Radosavljević, Zoran, Jeftić, Marija R.",
author = "Nekić, Nevena and Milanović, Miško",
year = "2022",
abstract = "Turizam je način da se svet vidi i oseti sopstvenim kompletom čula, tehnika i  estetskim senzibilitetom. Više ili manje, svi živimo u regionima u kojima je širenje lokalnog  turističkog razvoja na mnoge načine promenilo obrazac i uticaj slobodnog vremena.  Paradoksalno je da je lokalno stanovništvo sada više izloženo arheologijama turizma - više  dobijaju znanja o svom lokalitetu, prošlosti, geografi ji, ekonomiji i prirodi. Stoga, turizam  svakodnevnog života nije samo funkcija promene lokalne kulture uhvaćene u tok globalizujućih  trendova. Kako ne postoji nijedna grupa zainteresovanih strana koja je isključivo odgovorna  za ostvarivanje ekonomskih rezultata ili očuvanje prirodne i kulturne baštine kroz turizam,  potrebna je saradnja između sektora kako bi se katalizirale promene potrebne za očuvanje  zdravih turističkih destinacija. Zaista je potrebno inovativno razmišljanje, kako bi se odredio  način upravljanja sa rastućim brojem posetilaca, takođe, potrebno je rešavati promene  očekivanja putnika, zatim se mora poboljšati i iskustvo posetilaca i domaćina kroz održivi  turizam. Avala može biti dobar primer održivog turizma u zaštićenom području. Kupastog  oblika, bogate fl ore i faune, jedno je od najomiljenijih prestoničkih izletišta. 1859. godine  počinje se sa zaštitom ovog prostora. Gotovo vek kasnije, 1947. godine, proglašena je za  Nacionalni park, a danas spada u predeo izuzetnih odlika. Međutim, da li je Avala zaista  dobar primer održivog turizma? To jeste upravo suština ovog rada, gde ćemo pokušati da  predstavimo prednosti i nedostatke ovog predela.",
publisher = "Beograd : Asocijacija prostornih planera Srbije, Beograd : Univerzitet u Beogradu - Geografski fakultet",
journal = "Zbornik radova Devetog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Lokalna samouprava u planiranju i uređenju prostora i naselja", Veliko Gradište",
title = "Održivi turizam zaštićenog područja Avale – Stanje i prespektive –",
pages = "307-313",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1454"
}

Šećerov, V., Đorđević, D. S., Radosavljević, Z., Jeftić, M. R., Nekić, N.,& Milanović, M.. (2022). Održivi turizam zaštićenog područja Avale – Stanje i prespektive –. in Zbornik radova Devetog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Lokalna samouprava u planiranju i uređenju prostora i naselja", Veliko Gradište
Beograd : Asocijacija prostornih planera Srbije., 307-313.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1454

Šećerov V, Đorđević DS, Radosavljević Z, Jeftić MR, Nekić N, Milanović M. Održivi turizam zaštićenog područja Avale – Stanje i prespektive –. in Zbornik radova Devetog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Lokalna samouprava u planiranju i uređenju prostora i naselja", Veliko Gradište. 2022;:307-313.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1454 .

Šećerov, Velimir, Đorđević, Dejan S., Radosavljević, Zoran, Jeftić, Marija R., Nekić, Nevena, Milanović, Miško, "Održivi turizam zaštićenog područja Avale – Stanje i prespektive –" in Zbornik radova Devetog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Lokalna samouprava u planiranju i uređenju prostora i naselja", Veliko Gradište (2022):307-313,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1454 .

TY  - JOUR
AU  - Micić Ponjiger, Tanja
AU  - Lukić, Tin
AU  - Vasiljević, Ðorđije A.
AU  - Hose, Thomas A.
AU  - Basarin, Biljana
AU  - Marković, Slobodan B.
AU  - Milanović, Miško M.
AU  - Valjarević, Aleksandar
AU  - Vujičić, Miroslav D.
AU  - Stankov, Uglješa
AU  - Blagojević, Dragana
AU  - Nekić, Nevena
AU  - Blešić, Ivana
PY  - 2021
UR  - http://gery.gef.bg.ac.rs/handle/123456789/1444
AB  - The Fruška Gora Mt., as a dominant orographic complex in the Pannonian plain, was selected for a pioneer geodiversity quantification study area due to its unique geology and soil properties. The methodology is based on the geodiversity quantification assessment approach of Serrano and Ruiz-Flaño (Geogr Helv 62:140–147, 2007). It employed a 500 × 500 m grid approach on several maps (lithological, geomorphological, topographical, and pedological) at scales of 1:50.000 to 1:300.000, together with a 30-m resolution digital elevation model for deriving sub-indices and a topographic roughness. The geodiversity index values (Gd) indicate that the highest geodiversity sites are found on the north, north-east and south-western part of the investigated mountain: in steep-sided valleys, along the horst and loess cliffs facing the Danube River. The obtained results are compared with the already recognized in situ geosite location network. This approach can be applied in the given area for geoheritage protection, conservation, and promotion at different levels (from local to national level). Following the results of this study, the criteria for the definition of conservation areas with abiotic significance should be considered, as there is no legal protection of any kind for the areas with the highest geodiversity index values outside the National Park area. Also, it is a potentially effective tool for supporting decision-making processes regarding the management and conservation of natural areas or regions at different scales with further possible applications in Serbia and elsewhere in Europe.
PB  - Springer Science and Business Media LLC
T2  - Geoheritage
T1  - Quantitative Geodiversity Assessment of the Fruška Gora Mt. (North Serbia) by Using the Geodiversity Index
VL  - 13
IS  - 3
SP  - 61
DO  - 10.1007/s12371-021-00572-w
ER  - 

@article{
author = "Micić Ponjiger, Tanja and Lukić, Tin and Vasiljević, Ðorđije A. and Hose, Thomas A. and Basarin, Biljana and Marković, Slobodan B. and Milanović, Miško M. and Valjarević, Aleksandar and Vujičić, Miroslav D. and Stankov, Uglješa and Blagojević, Dragana and Nekić, Nevena and Blešić, Ivana",
year = "2021",
abstract = "The Fruška Gora Mt., as a dominant orographic complex in the Pannonian plain, was selected for a pioneer geodiversity quantification study area due to its unique geology and soil properties. The methodology is based on the geodiversity quantification assessment approach of Serrano and Ruiz-Flaño (Geogr Helv 62:140–147, 2007). It employed a 500 × 500 m grid approach on several maps (lithological, geomorphological, topographical, and pedological) at scales of 1:50.000 to 1:300.000, together with a 30-m resolution digital elevation model for deriving sub-indices and a topographic roughness. The geodiversity index values (Gd) indicate that the highest geodiversity sites are found on the north, north-east and south-western part of the investigated mountain: in steep-sided valleys, along the horst and loess cliffs facing the Danube River. The obtained results are compared with the already recognized in situ geosite location network. This approach can be applied in the given area for geoheritage protection, conservation, and promotion at different levels (from local to national level). Following the results of this study, the criteria for the definition of conservation areas with abiotic significance should be considered, as there is no legal protection of any kind for the areas with the highest geodiversity index values outside the National Park area. Also, it is a potentially effective tool for supporting decision-making processes regarding the management and conservation of natural areas or regions at different scales with further possible applications in Serbia and elsewhere in Europe.",
publisher = "Springer Science and Business Media LLC",
journal = "Geoheritage",
title = "Quantitative Geodiversity Assessment of the Fruška Gora Mt. (North Serbia) by Using the Geodiversity Index",
volume = "13",
number = "3",
pages = "61",
doi = "10.1007/s12371-021-00572-w"
}

Micić Ponjiger, T., Lukić, T., Vasiljević, Ð. A., Hose, T. A., Basarin, B., Marković, S. B., Milanović, M. M., Valjarević, A., Vujičić, M. D., Stankov, U., Blagojević, D., Nekić, N.,& Blešić, I.. (2021). Quantitative Geodiversity Assessment of the Fruška Gora Mt. (North Serbia) by Using the Geodiversity Index. in Geoheritage
Springer Science and Business Media LLC., 13(3), 61.
https://doi.org/10.1007/s12371-021-00572-w

Micić Ponjiger T, Lukić T, Vasiljević ÐA, Hose TA, Basarin B, Marković SB, Milanović MM, Valjarević A, Vujičić MD, Stankov U, Blagojević D, Nekić N, Blešić I. Quantitative Geodiversity Assessment of the Fruška Gora Mt. (North Serbia) by Using the Geodiversity Index. in Geoheritage. 2021;13(3):61.
doi:10.1007/s12371-021-00572-w .

Micić Ponjiger, Tanja, Lukić, Tin, Vasiljević, Ðorđije A., Hose, Thomas A., Basarin, Biljana, Marković, Slobodan B., Milanović, Miško M., Valjarević, Aleksandar, Vujičić, Miroslav D., Stankov, Uglješa, Blagojević, Dragana, Nekić, Nevena, Blešić, Ivana, "Quantitative Geodiversity Assessment of the Fruška Gora Mt. (North Serbia) by Using the Geodiversity Index" in Geoheritage, 13, no. 3 (2021):61,
https://doi.org/10.1007/s12371-021-00572-w . .

TY  - CONF
AU  - Milanović, Miško M.
AU  - Nekić, Nevena
AU  - Lukić, Tin
AU  - Đorđević, Tomislav
PY  - 2021
UR  - http://gery.gef.bg.ac.rs/handle/123456789/1456
AB  - Vodene površine i vegetacija u urbanim zonama donose čitav niz prednosti, gde se  smanjuje nivo zagađenja, omogućava se zasenčenje i prirodno hlađenje evapotranspiracijom.  Takozvana urbana zeleno-plava zaštita, eliminiše troatomske čestice u vazduhu. Osnovni cilj  ovog rada, jeste utvrđivanje uzročno-posledičnih veza između građevina, prateće infrastrukture, zelenila i vodnih tokova. Kada su te veze dobro uravnotežene, komfor stanovanja je  na mnogo većem nivou. Multispektralnom analizom daljinskih snimaka, utvrđeni su uzročno-posledični odnosi izgrađene fizičke strukture (zgrade i infrastruktura) i raspodele sunčevog  zračenja na životnu sredinu. Izvršena je procena nedostatka zelene vegetacije na nivou parcele,  odnosno, stambenog bloka. Na ovaj način je moguće napraviti model koji će kvanifikovati evaporativni potecijal planirane listopadne vegetacije u zavisnosti od energije isparavanja lišća, što  uključuje krošnje, smer vetra, vlagu, atmosferski pritisak, navodnjavanje biljaka i oblik fizičke  strukture (parametre koji utiču na mikroklimu gradskog područja). Ovaj rad se odnosi na urbanu celinu neposredno uz rečni tok, koji je analiziran u opciji sa i bez  uličnih drvoreda, odnosno zelenih fasada i krovova. Zaključeno je da urbano zelenilo redukuje  temperaturu površinskog sloja zemljišta do 4,5 oC.
PB  - Beograd : Asocijacija prostornih planera Srbije
PB  - Beograd : Univerzitet u Beogradu - Geografski fakultet
C3  - Zbornik radova Jedanaestog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Planska i normativna zaštita prostora i životne sredine", Vršac
T1  - Inventarizacija urbanih toplotnih ostrva multisppektralnom analizom
SP  - 447
EP  - 453
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1456
ER  - 

@conference{
author = "Milanović, Miško M. and Nekić, Nevena and Lukić, Tin and Đorđević, Tomislav",
year = "2021",
abstract = "Vodene površine i vegetacija u urbanim zonama donose čitav niz prednosti, gde se  smanjuje nivo zagađenja, omogućava se zasenčenje i prirodno hlađenje evapotranspiracijom.  Takozvana urbana zeleno-plava zaštita, eliminiše troatomske čestice u vazduhu. Osnovni cilj  ovog rada, jeste utvrđivanje uzročno-posledičnih veza između građevina, prateće infrastrukture, zelenila i vodnih tokova. Kada su te veze dobro uravnotežene, komfor stanovanja je  na mnogo većem nivou. Multispektralnom analizom daljinskih snimaka, utvrđeni su uzročno-posledični odnosi izgrađene fizičke strukture (zgrade i infrastruktura) i raspodele sunčevog  zračenja na životnu sredinu. Izvršena je procena nedostatka zelene vegetacije na nivou parcele,  odnosno, stambenog bloka. Na ovaj način je moguće napraviti model koji će kvanifikovati evaporativni potecijal planirane listopadne vegetacije u zavisnosti od energije isparavanja lišća, što  uključuje krošnje, smer vetra, vlagu, atmosferski pritisak, navodnjavanje biljaka i oblik fizičke  strukture (parametre koji utiču na mikroklimu gradskog područja). Ovaj rad se odnosi na urbanu celinu neposredno uz rečni tok, koji je analiziran u opciji sa i bez  uličnih drvoreda, odnosno zelenih fasada i krovova. Zaključeno je da urbano zelenilo redukuje  temperaturu površinskog sloja zemljišta do 4,5 oC.",
publisher = "Beograd : Asocijacija prostornih planera Srbije, Beograd : Univerzitet u Beogradu - Geografski fakultet",
journal = "Zbornik radova Jedanaestog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Planska i normativna zaštita prostora i životne sredine", Vršac",
title = "Inventarizacija urbanih toplotnih ostrva multisppektralnom analizom",
pages = "447-453",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1456"
}

Milanović, M. M., Nekić, N., Lukić, T.,& Đorđević, T.. (2021). Inventarizacija urbanih toplotnih ostrva multisppektralnom analizom. in Zbornik radova Jedanaestog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Planska i normativna zaštita prostora i životne sredine", Vršac
Beograd : Asocijacija prostornih planera Srbije., 447-453.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1456

Milanović MM, Nekić N, Lukić T, Đorđević T. Inventarizacija urbanih toplotnih ostrva multisppektralnom analizom. in Zbornik radova Jedanaestog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Planska i normativna zaštita prostora i životne sredine", Vršac. 2021;:447-453.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1456 .

Milanović, Miško M., Nekić, Nevena, Lukić, Tin, Đorđević, Tomislav, "Inventarizacija urbanih toplotnih ostrva multisppektralnom analizom" in Zbornik radova Jedanaestog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Planska i normativna zaštita prostora i životne sredine", Vršac (2021):447-453,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1456 .

TY  - CONF
AU  - Samardžić, Ivan
AU  - Filipović, Dejan
AU  - Anđelković, Goran
AU  - Novković, Ivan
AU  - Milanović, Miško
AU  - Nekić, Nevena
PY  - 2019
UR  - http://gery.gef.bg.ac.rs/handle/123456789/1455
AB  - Zaštićena prirodna dobra na teritoriji gradskog naselja Beograd zauzimaju  približno 10.58km2, odnosno 2,72% ukupne površine (Samardžić I., 2017). Postoje  mogućnosti proširenja zaštite i proglašenja novih zaštićenih prirodnih dobara (Forland  leve obale Dunava, Stepin lug i dr.). Ipak, u postojećim zaštićenim prirodnim dobrima  postoje problemi upravljanja što je i predmet istraživanja ovog rada. Ti problemi su:  administrativno-organizacioni (politika zaštite životne sredine i proglašenje zaštite  prirodnih dobara, neprofesionalni menadžment i kadrovska politika, nesprovođenje planskih  dokumenata, neadekvatan rad inspekcijskih organa, izostanak koordinacije komunalnih  preduzeća, nerešavanje komunalnih i drugih problema poput nelegalne gradnje, seče  šuma, pošumljavanja, uklanjanja smetlišta i dr.), neefikasna kaznena politika (niske kazne  ili izostanak kazni, obuka sudija), kapaciteti upravljača (ljudski resursi, mehanizacija),  nedovoljna materijalna ulaganja, nizak nivo ekološke svesti stanovništva i specifični problemi  zaštite pojedinačnih stabala. Cilj istraživanja je utvrđivanje predloga mera unapređenja  upravljanja zaštićenim prirodnim dobrima na teritoriji gradskog naselja Beograd na osnovu  analize planskih dokumenata i terenskih istraživanja.
PB  - Beograd : Asocijacija prostornih planera Srbije
PB  - Beograd : Univerzitet u Beogradu - Geografski fakultet
C3  - Zbornik radova Desetog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Planska i normativna zaštita prostora i životne sredine", Palić-Subotica
T1  - Problemi upravljanja zaštićenim prirodnim dobrima na teritoriji gradskog naselja Beograd
SP  - 203
EP  - 210
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1455
ER  - 

@conference{
author = "Samardžić, Ivan and Filipović, Dejan and Anđelković, Goran and Novković, Ivan and Milanović, Miško and Nekić, Nevena",
year = "2019",
abstract = "Zaštićena prirodna dobra na teritoriji gradskog naselja Beograd zauzimaju  približno 10.58km2, odnosno 2,72% ukupne površine (Samardžić I., 2017). Postoje  mogućnosti proširenja zaštite i proglašenja novih zaštićenih prirodnih dobara (Forland  leve obale Dunava, Stepin lug i dr.). Ipak, u postojećim zaštićenim prirodnim dobrima  postoje problemi upravljanja što je i predmet istraživanja ovog rada. Ti problemi su:  administrativno-organizacioni (politika zaštite životne sredine i proglašenje zaštite  prirodnih dobara, neprofesionalni menadžment i kadrovska politika, nesprovođenje planskih  dokumenata, neadekvatan rad inspekcijskih organa, izostanak koordinacije komunalnih  preduzeća, nerešavanje komunalnih i drugih problema poput nelegalne gradnje, seče  šuma, pošumljavanja, uklanjanja smetlišta i dr.), neefikasna kaznena politika (niske kazne  ili izostanak kazni, obuka sudija), kapaciteti upravljača (ljudski resursi, mehanizacija),  nedovoljna materijalna ulaganja, nizak nivo ekološke svesti stanovništva i specifični problemi  zaštite pojedinačnih stabala. Cilj istraživanja je utvrđivanje predloga mera unapređenja  upravljanja zaštićenim prirodnim dobrima na teritoriji gradskog naselja Beograd na osnovu  analize planskih dokumenata i terenskih istraživanja.",
publisher = "Beograd : Asocijacija prostornih planera Srbije, Beograd : Univerzitet u Beogradu - Geografski fakultet",
journal = "Zbornik radova Desetog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Planska i normativna zaštita prostora i životne sredine", Palić-Subotica",
title = "Problemi upravljanja zaštićenim prirodnim dobrima na teritoriji gradskog naselja Beograd",
pages = "203-210",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1455"
}

Samardžić, I., Filipović, D., Anđelković, G., Novković, I., Milanović, M.,& Nekić, N.. (2019). Problemi upravljanja zaštićenim prirodnim dobrima na teritoriji gradskog naselja Beograd. in Zbornik radova Desetog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Planska i normativna zaštita prostora i životne sredine", Palić-Subotica
Beograd : Asocijacija prostornih planera Srbije., 203-210.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1455

Samardžić I, Filipović D, Anđelković G, Novković I, Milanović M, Nekić N. Problemi upravljanja zaštićenim prirodnim dobrima na teritoriji gradskog naselja Beograd. in Zbornik radova Desetog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Planska i normativna zaštita prostora i životne sredine", Palić-Subotica. 2019;:203-210.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1455 .

Samardžić, Ivan, Filipović, Dejan, Anđelković, Goran, Novković, Ivan, Milanović, Miško, Nekić, Nevena, "Problemi upravljanja zaštićenim prirodnim dobrima na teritoriji gradskog naselja Beograd" in Zbornik radova Desetog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Planska i normativna zaštita prostora i životne sredine", Palić-Subotica (2019):203-210,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1455 .