Pseudo-kohortni pristup u analizi mortaliteta stanovništva Srbije - primeri i problemi
Апстракт
U radu se govori o analizi karakteristika pseudo-kohortnog metoda kao i o prednostima njegove primene u istraživanju mortaliteta. U odsustvu adekvatnih podataka ovaj metod omogućava jedan vid longitudinalne analize, odnosno praćenje generacijskih razlika u smrtnosti stanovništva putem podataka o mortalitetu tzv. pseudo-kohorti, veštački konstruisanoj seriji podataka, kod koje se za svaku generaciju podaci preuzimaju iz raspodele stvarnih specifičnih stopa smrtnosti tokom kalendarskih godina, a kroz koje su te kohorte praćene. Cilj rada jeste da doprinese diskusiji o drugačijim načinima upotrebe poznatih podataka vitalne statistike, ali i pre svega da pomogne u rasvetljavanju među uticaja tri osnovne komponente koje oblikuju mortalitetne trendove: uticaj starenja, uticaj perioda i kohortni uticaj. Kako je u demografskoj literaturi uticaj starenja dobro objašnjen preko krive mortaliteta, dok se uticaj različitih perioda takođe može relativno precizno pratiti i analizirati, ostaje manje ja...sno kako se kohortni uticaji mogu izolovati i objasniti. Stoga se u ovom radu prikazuje postupak konstrukcije pseudo-kohorti na osnovu kojih se može izraditi grafički model koji ukazuje na postojanje ili odsustvo kohortnih efekata. Prikaz kohortnih uticaja predstavlja glavni rezultat istraživanja, sa manjim osvrtom na sofisticirani statističko-matematički model starost-period-kohorta (APC) koji je još uvek u razvoju, a koji daje mogućnost merenja doprinosa ovih komponenti promeni stope mortaliteta. U okviru istraživanja praćene su specifične stope mortaliteta jedanaest generacija rođenih između 1917. i 2016. godine. Rezultati analize prikazali su postojanje pravilnosti u opadanju nivoa smrtnosti prema starosti, kao i uticaj epoha na kretanje opštih stopa smrtnosti kroz vreme, ali i postojanje razlika između samih generacija i intenziteta datih promena tokom vremena.
Кључне речи:
Pseudo-kohorte / mortalitet / Srbija / generacijske razlikeИзвор:
Demografija, 2018, 15, 19-32Издавач:
- Beograd : Univerzitet u Beogradu - Geografski fakultet
Финансирање / пројекти:
- Истраживање демографских феномена у функцији јавних политика у Србији (RS-MESTD-Integrated and Interdisciplinary Research (IIR or III)-47006)
Колекције
Институција/група
Geografski fakultetTY - JOUR AU - Radić, Nevena AU - Bakić, Damjan PY - 2018 UR - http://gery.gef.bg.ac.rs/handle/123456789/1481 AB - U radu se govori o analizi karakteristika pseudo-kohortnog metoda kao i o prednostima njegove primene u istraživanju mortaliteta. U odsustvu adekvatnih podataka ovaj metod omogućava jedan vid longitudinalne analize, odnosno praćenje generacijskih razlika u smrtnosti stanovništva putem podataka o mortalitetu tzv. pseudo-kohorti, veštački konstruisanoj seriji podataka, kod koje se za svaku generaciju podaci preuzimaju iz raspodele stvarnih specifičnih stopa smrtnosti tokom kalendarskih godina, a kroz koje su te kohorte praćene. Cilj rada jeste da doprinese diskusiji o drugačijim načinima upotrebe poznatih podataka vitalne statistike, ali i pre svega da pomogne u rasvetljavanju među uticaja tri osnovne komponente koje oblikuju mortalitetne trendove: uticaj starenja, uticaj perioda i kohortni uticaj. Kako je u demografskoj literaturi uticaj starenja dobro objašnjen preko krive mortaliteta, dok se uticaj različitih perioda takođe može relativno precizno pratiti i analizirati, ostaje manje jasno kako se kohortni uticaji mogu izolovati i objasniti. Stoga se u ovom radu prikazuje postupak konstrukcije pseudo-kohorti na osnovu kojih se može izraditi grafički model koji ukazuje na postojanje ili odsustvo kohortnih efekata. Prikaz kohortnih uticaja predstavlja glavni rezultat istraživanja, sa manjim osvrtom na sofisticirani statističko-matematički model starost-period-kohorta (APC) koji je još uvek u razvoju, a koji daje mogućnost merenja doprinosa ovih komponenti promeni stope mortaliteta. U okviru istraživanja praćene su specifične stope mortaliteta jedanaest generacija rođenih između 1917. i 2016. godine. Rezultati analize prikazali su postojanje pravilnosti u opadanju nivoa smrtnosti prema starosti, kao i uticaj epoha na kretanje opštih stopa smrtnosti kroz vreme, ali i postojanje razlika između samih generacija i intenziteta datih promena tokom vremena. PB - Beograd : Univerzitet u Beogradu - Geografski fakultet T2 - Demografija T1 - Pseudo-kohortni pristup u analizi mortaliteta stanovništva Srbije - primeri i problemi VL - 15 SP - 19 EP - 32 DO - 10.5937/demografja1815019R ER -
@article{ author = "Radić, Nevena and Bakić, Damjan", year = "2018", abstract = "U radu se govori o analizi karakteristika pseudo-kohortnog metoda kao i o prednostima njegove primene u istraživanju mortaliteta. U odsustvu adekvatnih podataka ovaj metod omogućava jedan vid longitudinalne analize, odnosno praćenje generacijskih razlika u smrtnosti stanovništva putem podataka o mortalitetu tzv. pseudo-kohorti, veštački konstruisanoj seriji podataka, kod koje se za svaku generaciju podaci preuzimaju iz raspodele stvarnih specifičnih stopa smrtnosti tokom kalendarskih godina, a kroz koje su te kohorte praćene. Cilj rada jeste da doprinese diskusiji o drugačijim načinima upotrebe poznatih podataka vitalne statistike, ali i pre svega da pomogne u rasvetljavanju među uticaja tri osnovne komponente koje oblikuju mortalitetne trendove: uticaj starenja, uticaj perioda i kohortni uticaj. Kako je u demografskoj literaturi uticaj starenja dobro objašnjen preko krive mortaliteta, dok se uticaj različitih perioda takođe može relativno precizno pratiti i analizirati, ostaje manje jasno kako se kohortni uticaji mogu izolovati i objasniti. Stoga se u ovom radu prikazuje postupak konstrukcije pseudo-kohorti na osnovu kojih se može izraditi grafički model koji ukazuje na postojanje ili odsustvo kohortnih efekata. Prikaz kohortnih uticaja predstavlja glavni rezultat istraživanja, sa manjim osvrtom na sofisticirani statističko-matematički model starost-period-kohorta (APC) koji je još uvek u razvoju, a koji daje mogućnost merenja doprinosa ovih komponenti promeni stope mortaliteta. U okviru istraživanja praćene su specifične stope mortaliteta jedanaest generacija rođenih između 1917. i 2016. godine. Rezultati analize prikazali su postojanje pravilnosti u opadanju nivoa smrtnosti prema starosti, kao i uticaj epoha na kretanje opštih stopa smrtnosti kroz vreme, ali i postojanje razlika između samih generacija i intenziteta datih promena tokom vremena.", publisher = "Beograd : Univerzitet u Beogradu - Geografski fakultet", journal = "Demografija", title = "Pseudo-kohortni pristup u analizi mortaliteta stanovništva Srbije - primeri i problemi", volume = "15", pages = "19-32", doi = "10.5937/demografja1815019R" }
Radić, N.,& Bakić, D.. (2018). Pseudo-kohortni pristup u analizi mortaliteta stanovništva Srbije - primeri i problemi. in Demografija Beograd : Univerzitet u Beogradu - Geografski fakultet., 15, 19-32. https://doi.org/10.5937/demografja1815019R
Radić N, Bakić D. Pseudo-kohortni pristup u analizi mortaliteta stanovništva Srbije - primeri i problemi. in Demografija. 2018;15:19-32. doi:10.5937/demografja1815019R .
Radić, Nevena, Bakić, Damjan, "Pseudo-kohortni pristup u analizi mortaliteta stanovništva Srbije - primeri i problemi" in Demografija, 15 (2018):19-32, https://doi.org/10.5937/demografja1815019R . .