Značaj kartografije u planiranu i zaštiti prirodnih i kulturnih dobara
Аутори
Jovanović, Jasmina M.Grbović, Vladan
Milinčić, Miroljub
Остала ауторства
Filipović, DejanŠećerov, Velimir
Lukić, Bogdan
Radosavljević, Uroš
Marić, Miroslav
Конференцијски прилог (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Bitnost i istorijska vrednost prirodnih i kulturnih dobara Srbije zahteva
organizovan, odgovoran i profesionalan pristup pri njihovom planiranju, kompleksnoj
zaštiti i očuvanju u strateškim dokumentima. Bogatstvo prirodnih i kulturnih dobara
Srbije i svesnosti o njihovom značaju, nameće pitanje zaštite stvorenih kulturnih dobara
u interakciji sa prirodnim okruženjem. Mnogobrojni vidovi interakcija prirodnih i kulturnih
dobara i njihove forme mogu se efikasno sagledati 2D, 3D i 4D kartografskim prikazima.
Savremena kartografska produkcija usmerena je ka obradi, prezentaciji i distribuciji
velike količine geopodataka, za potrebe planiranja i zaštite prirodnih i kulturnih dobara u
prostornim i urbanističkim planovima. Potencijali digitalne grafike kartoprostora pružaju
široku mogućnost prilagođavanja prezentacije njihovih sadržaja. Ona služi kao: - grafička
baza podataka; - vizuelni putokaz; - način grafičkog saopštavanja; - alternativni prikaz
menjanjem perspektive, razmere, p...rojekcije, stepena generalizacije; - za pridruživanje i
grafičku obradu dodatnih geopodataka iz različitih izvora-baza podataka i dr. Pored podataka
postojećeg stanja, tokom procesa planiranja i zaštite prirodnih i kulturnih dobara, formira
se i obimna produkcija prostornih podataka vezanih za planska rešenja. Kartografski prostor
se u toku tih istraživačkih, transformacijskih, reprodukcijskih i publikacijskih postupaka sve
više širi. Primena savremenih metoda geovizuelizacije omogućava fleksibilnost neophodnih
aplikacija (interaktivnosti, animacije, multimedija, multivarijantne prezentacije).
Prirodna i kulturna dobra Srbije predstavljaju njenu vrednost, koju treba prepoznati,
poštovati, odgovorno čuvati i prezentovati. U multidisciplinarnom sistemu razumevanja
geopodataka vezanih za prirodna i kulturna dobra, neophodan je jasan i objektivan prikaz
njihovog realnog stanja, njihovih funkcija, interakcija, značaja, saznanja o eventualnim
problemskim situacijama, ugroženosti, planskim promenama, pravcima razvoja i zaštite.
Prezentacija karakteristika prirodnih i kulturnih dobara kartografskim putem omogućava da
se one predstave i shvate stručno, jasno i očigledno. Pri tome, neophodno je poštovanje
zakonske regulative u oblasti prostornog planiranja i životne sredine.
Кључне речи:
kartografska produkcija / planiranje i zaštita / prirodna i kulturna dobra / vrednost / podatakИзвор:
Zbornik radova Desetog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Planska i normativna zaštita prostora i životne sredine", Palić-Subotica, 2019, 353-358Издавач:
- Beograd : Asocijacija prostornih planera Srbije
- Beograd : Univerzitet u Beogradu - Geografski fakultet
Колекције
Институција/група
Geografski fakultetTY - CONF AU - Jovanović, Jasmina M. AU - Grbović, Vladan AU - Milinčić, Miroljub PY - 2019 UR - http://gery.gef.bg.ac.rs/handle/123456789/1437 AB - Bitnost i istorijska vrednost prirodnih i kulturnih dobara Srbije zahteva organizovan, odgovoran i profesionalan pristup pri njihovom planiranju, kompleksnoj zaštiti i očuvanju u strateškim dokumentima. Bogatstvo prirodnih i kulturnih dobara Srbije i svesnosti o njihovom značaju, nameće pitanje zaštite stvorenih kulturnih dobara u interakciji sa prirodnim okruženjem. Mnogobrojni vidovi interakcija prirodnih i kulturnih dobara i njihove forme mogu se efikasno sagledati 2D, 3D i 4D kartografskim prikazima. Savremena kartografska produkcija usmerena je ka obradi, prezentaciji i distribuciji velike količine geopodataka, za potrebe planiranja i zaštite prirodnih i kulturnih dobara u prostornim i urbanističkim planovima. Potencijali digitalne grafike kartoprostora pružaju široku mogućnost prilagođavanja prezentacije njihovih sadržaja. Ona služi kao: - grafička baza podataka; - vizuelni putokaz; - način grafičkog saopštavanja; - alternativni prikaz menjanjem perspektive, razmere, projekcije, stepena generalizacije; - za pridruživanje i grafičku obradu dodatnih geopodataka iz različitih izvora-baza podataka i dr. Pored podataka postojećeg stanja, tokom procesa planiranja i zaštite prirodnih i kulturnih dobara, formira se i obimna produkcija prostornih podataka vezanih za planska rešenja. Kartografski prostor se u toku tih istraživačkih, transformacijskih, reprodukcijskih i publikacijskih postupaka sve više širi. Primena savremenih metoda geovizuelizacije omogućava fleksibilnost neophodnih aplikacija (interaktivnosti, animacije, multimedija, multivarijantne prezentacije). Prirodna i kulturna dobra Srbije predstavljaju njenu vrednost, koju treba prepoznati, poštovati, odgovorno čuvati i prezentovati. U multidisciplinarnom sistemu razumevanja geopodataka vezanih za prirodna i kulturna dobra, neophodan je jasan i objektivan prikaz njihovog realnog stanja, njihovih funkcija, interakcija, značaja, saznanja o eventualnim problemskim situacijama, ugroženosti, planskim promenama, pravcima razvoja i zaštite. Prezentacija karakteristika prirodnih i kulturnih dobara kartografskim putem omogućava da se one predstave i shvate stručno, jasno i očigledno. Pri tome, neophodno je poštovanje zakonske regulative u oblasti prostornog planiranja i životne sredine. PB - Beograd : Asocijacija prostornih planera Srbije PB - Beograd : Univerzitet u Beogradu - Geografski fakultet C3 - Zbornik radova Desetog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Planska i normativna zaštita prostora i životne sredine", Palić-Subotica T1 - Značaj kartografije u planiranu i zaštiti prirodnih i kulturnih dobara SP - 353 EP - 358 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1437 ER -
@conference{ author = "Jovanović, Jasmina M. and Grbović, Vladan and Milinčić, Miroljub", year = "2019", abstract = "Bitnost i istorijska vrednost prirodnih i kulturnih dobara Srbije zahteva organizovan, odgovoran i profesionalan pristup pri njihovom planiranju, kompleksnoj zaštiti i očuvanju u strateškim dokumentima. Bogatstvo prirodnih i kulturnih dobara Srbije i svesnosti o njihovom značaju, nameće pitanje zaštite stvorenih kulturnih dobara u interakciji sa prirodnim okruženjem. Mnogobrojni vidovi interakcija prirodnih i kulturnih dobara i njihove forme mogu se efikasno sagledati 2D, 3D i 4D kartografskim prikazima. Savremena kartografska produkcija usmerena je ka obradi, prezentaciji i distribuciji velike količine geopodataka, za potrebe planiranja i zaštite prirodnih i kulturnih dobara u prostornim i urbanističkim planovima. Potencijali digitalne grafike kartoprostora pružaju široku mogućnost prilagođavanja prezentacije njihovih sadržaja. Ona služi kao: - grafička baza podataka; - vizuelni putokaz; - način grafičkog saopštavanja; - alternativni prikaz menjanjem perspektive, razmere, projekcije, stepena generalizacije; - za pridruživanje i grafičku obradu dodatnih geopodataka iz različitih izvora-baza podataka i dr. Pored podataka postojećeg stanja, tokom procesa planiranja i zaštite prirodnih i kulturnih dobara, formira se i obimna produkcija prostornih podataka vezanih za planska rešenja. Kartografski prostor se u toku tih istraživačkih, transformacijskih, reprodukcijskih i publikacijskih postupaka sve više širi. Primena savremenih metoda geovizuelizacije omogućava fleksibilnost neophodnih aplikacija (interaktivnosti, animacije, multimedija, multivarijantne prezentacije). Prirodna i kulturna dobra Srbije predstavljaju njenu vrednost, koju treba prepoznati, poštovati, odgovorno čuvati i prezentovati. U multidisciplinarnom sistemu razumevanja geopodataka vezanih za prirodna i kulturna dobra, neophodan je jasan i objektivan prikaz njihovog realnog stanja, njihovih funkcija, interakcija, značaja, saznanja o eventualnim problemskim situacijama, ugroženosti, planskim promenama, pravcima razvoja i zaštite. Prezentacija karakteristika prirodnih i kulturnih dobara kartografskim putem omogućava da se one predstave i shvate stručno, jasno i očigledno. Pri tome, neophodno je poštovanje zakonske regulative u oblasti prostornog planiranja i životne sredine.", publisher = "Beograd : Asocijacija prostornih planera Srbije, Beograd : Univerzitet u Beogradu - Geografski fakultet", journal = "Zbornik radova Desetog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Planska i normativna zaštita prostora i životne sredine", Palić-Subotica", title = "Značaj kartografije u planiranu i zaštiti prirodnih i kulturnih dobara", pages = "353-358", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1437" }
Jovanović, J. M., Grbović, V.,& Milinčić, M.. (2019). Značaj kartografije u planiranu i zaštiti prirodnih i kulturnih dobara. in Zbornik radova Desetog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Planska i normativna zaštita prostora i životne sredine", Palić-Subotica Beograd : Asocijacija prostornih planera Srbije., 353-358. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1437
Jovanović JM, Grbović V, Milinčić M. Značaj kartografije u planiranu i zaštiti prirodnih i kulturnih dobara. in Zbornik radova Desetog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Planska i normativna zaštita prostora i životne sredine", Palić-Subotica. 2019;:353-358. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1437 .
Jovanović, Jasmina M., Grbović, Vladan, Milinčić, Miroljub, "Značaj kartografije u planiranu i zaštiti prirodnih i kulturnih dobara" in Zbornik radova Desetog naučno-stručnog skupa sa međunarodnim učešćem "Planska i normativna zaštita prostora i životne sredine", Palić-Subotica (2019):353-358, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_gery_1437 .